ZLATNE KAPI HERCEGOVINE Maslinari traže zaštitu ekstra djevičanskog maslinovog ulja
Na popisu zaštićenih proizvoda BiH do sredine ove godine trebalo bi se naći i ekstra djevičansko maslinovo ulje iz Hercegovine. Tako se maslinari, okupljeni u Hercegovačku udrugu maslinara i uljara, nadaju kako će uz silna priznanja i nagrade koje dobivaju za svoja ulja širom Europe dobiti i zaštićenu oznaku porijekla.
Doživio ekspanziju
U ovaj proces su, kaže Josip Matić za Avaz, poznati maslinar iz Broćanca kraj Neuma i predsjednik Udruge, krenuli koncem prošle godine kada su Agenciji za sigurnost hrane BiH predali kompletan elaborat. Matić ne sumnja u pozitivan ishod tog procesa i naglašava kako su se svi njihovi članovi, pedesetak maslinara od Trebinja do Mostara, složili kako je neophodno zaštititi ekstradjevičansko maslinovo ulje iz Hercegovine.
''Iako naša ulja redovno za kvalitetu dobivaju medalje u Europi, mi smo ipak nepoznati globalno, pogotovo gledajući velesile u proizvodnji maslinovog ulja. Dobivanjem te oznake, naša kvaliteta bi, zasigurno, došla do izražaja'', govori Matić.
Kaže i kako povijest ukazuje na to da su se masline u Hercegovini uzgajale od davnina, a posebno da je uzgoj te biljke zadnjih godina doživio pravu ekspanziju.
Stepenica više
''Sada smo u situaciji da se u cijeloj Hercegovini sve više šire nasadi maslina. Pogotovo, to je izraženo nakon propasti proizvodnje smilja, ali ima i ljudi koji vinovu lozu mijenjaju uzgojem masline'', ističe Matić.
Smatra i kako bi oznaka geografskog porijekla za hercegovačko maslinovo ulje, odnosno ime brenda „Zlatne kapi Hercegovine“, bila i stepenica više u razvoju turističke ponude.
Više od 100.000 stabala
U Hercegovini je do sada na oko 400 hektara zemlje, kako se to procjenjuje, zasađeno 105.000 stabala masline.
Prema dostupnim podacima, svake godine se zasadi između 10.000 i 15.000 stabala.
BiH je tek prije dvije godine, kao država, upisana u međunarodni registar proizvođača maslinovog ulja.