ZDRAVKO MAMIĆ O SOLARNOM BIZNISU 'Ostao sam bez eura i razmišljao što bih, a onda su me dva čovjeka vratila u život'

Zdravko Mamić gostovao je u Centralnom dnevniku FACE televizije kod Senada Hadžifejzovića. Između ostalog, Mamić je progovorio i o svom poslovanju sa solarnim elektranama. Na početku je istaknuo kako je najprije ostao bez svega te da osobno nema ni jednog eura.

"Ja nemam ni jedan euro svoj vlastiti, to nije nikakva tajna. U svim istragama koje su vođene nije pronađen niti jedan euro, niti je moj račun blokiran. Nemam novaca jer ih nisam maznuo. One novce koje sam imao, potrošio sam. Stvorio sam dom za sebe i svoju obitelj. Imao sam nešto nekretnina u Hrvatskoj, ali one su bile blokirane kada sam završio s presudom. Zahvaljujući jednom prijatelju iz Hercegovine, kojeg tada nisam poznavao, ali danas mi je prijatelj i brat, moja žena je posudila od njega 6 milijuna eura i isplatila kompletno presuđenu štetu. To je valjda jedini primjer u povijesti da je politički izmišljena presuda plaćena. Moja supruga je platila 8 milijuna eura. Nakon toga smo prodali obiteljsku kuću i napravili dvije stvari. Vratili smo čovjeku novce koje nam je posudio i osigurali da ostatak imovine ostane mojoj obitelji. Nažalost, napustio sam svoju obitelj, ali barem sam ih materijalno osigurao, da ih ne vidim kako ih deložiraju iz kuće."

Za solarni biznis, dva su mu čovjeka pomogla i vratila ga u život. Kaže da će slika jednog od njih stajati pored njegovog kreveta kada umre.

"Razmišljao sam kako ovdje započeti svoj život, kako započeti egzistenciju, jer nemam nigdje račun u svijetu. Ja i moj brat ga ne možemo nigdje ni otvoriti. Sa mnom nitko i neće raditi jer sam reputacijski rizik. Tada su iza mene stale dvije osobe koje nikada u životu nisam vidio. Došao sam sa svojom kćerkom, koja ima 26 godina, preselila se u BiH i postala rezident Bosne i Hercegovine, u jedan grad kod vlasnika jedne banke. Rekao sam mu da sam ja reputacijski rizik, a on mi je odgovorio da ga nije briga za to i da sam mu ja reputacijska privilegija. Dao je desetine milijuna maraka kredita mojoj kćeri. Popili smo bocu rakije koju on proizvodi. Rado bih rekao njegovo ime i ime banke. U spavaćoj sobi, kada budem umirao, bit će njegova slika ispred mog kreveta. Srbin me vratio u život, mene prognanog, prozvanog i presuđenog čovjeka. Njegovim novcem stvorio sam novi život sebi i svojoj kćeri. Radilo se o 22 milijuna maraka.

Drugi čovjek, koji mi je posudio 6 milijuna maraka, sada je partner s mojim kćerima. U međuvremenu se i druga kći preselila u BiH. Taj čovjek ostvario je određene dobiti i financira razvoj kompanije u kojoj je partner s mojim kćerima. On kreditira svoju kompaniju u kojoj su dioničari moje kćeri. Da se ne lažemo, ja sam tu savjetnik, jer formalno-pravno ne mogu ništa. Ja samo dajem dobar savjet."

"Jako smo zadovoljni, dobro primljeni u lokalnoj zajednici i svugdje smo dobrodošli. Iako određeni mediji vrište, ne protiv mene ili projekata, nego postoje lobiji i interesne skupine koje kažu: 'Što će on', 'Otkud sad njega'."

Sustav u BiH, kaže, ledi mu krv u žilama.

"Zaljubljen sam u BiH i ljude iz BiH. To je najljepše mjesto na svijetu za život. Međutim, kao patriot moram istaknuti jedan problem. Žao mi je koliko je BiH pravno nesigurna država. Nije normalno da, kada krenete u jedan projekt i dobijete određenu realizaciju, kasnije čujete da je Ustavni sud zabranio bilo kakvo raspolaganje državnom imovinom. Vi ste krenuli u proces, preuzeli obaveze, platili doprinose i projekte, naručili robu, a onda s tim ne možete ništa. Ne mislim da se radi o ljubomori, nego jednostavno zakoni nisu pripremljeni. Nevjerojatno je da imate prostorne planove gradova koji nisu usklađeni sa županijskim, a županijski nisu usklađeni s federalnim. Pa tko će se u tom labirintu snaći, a svatko tvrdi da je u pravu. Druga stvar, bolno mi je to, iako na osobnoj razini to nisam osjetio, ali na poslovnoj razini je nevjerojatno kako se na razini Hrvata, Bošnjaka i Srba s tim trguje na svakodnevnoj razini. Uopće se ne gleda opće dobro. Sustav u BiH je jako složen. Imate gradove, županije, entitete i državu. To je jako teško i to je razlog zbog kojeg mi se ledi krv u žilama kada je riječ o budućnosti BiH. Ova vrsta demokracije i upravljanja put je u anarhiju i provaliju."

Mamić je prozvao i županijsko ministarstvo koje blokira projekte zbog nacionalnih interesa.

"Poduzeće moje kćeri ima jedan projekt za koji ima sve dozvole – uporabnu, okolišnu i dozvolu za rad – a onda se ne može priključiti na trafostanicu jer županijsko ministarstvo ne daje dozvolu javnom poduzeću. Trafostanica je izgrađena i plaćena od strane moje kćeri, a priključenjem prelazi u vlasništvo javnog poduzeća. Radi se o 6 milijuna maraka. Oni ne daju svom javnom poduzeću. To je kao da vi ne date svom djetetu ono što mu pripada. Pišljiva građevinska dozvola za 20 kvadrata trafostanice!"

Na pitanje zašto se to ne dozvoljava, Mamić je kazao:

"Ne daju jer ne žele. Ministar koji je Bošnjak ne da ništa. Drugoj strani nije bio interes da to istrguje."

Struje, kaže Mamić, nedostaje, a gospodarstvenicima se ne dozvoljava rad.

"Određeni mediji i sitni politikanti ruše sve projekte. Njih ne zanima šteta za državu i građane. U posljednjih šest mjeseci čitam kako je Vlada FBiH donijela uredbu o energetskoj ugrozi države. Što to znači? Mogućnost da građani i država neće imati dovoljno struje! Drugi članak kaže da je izvoz struje pao za 50 posto. A sada javna uprava ne dopušta javnom poduzeću da pusti u pogon gotovu električnu energiju. Kako će graditi infrastrukturu? Sada imate štrajk prosvjetnih radnika jer nemate novca. Pa kako ćete imati novac kad ne dopuštate gospodarstvenicima da idu naprijed? Njima je važnije zatezanje i stvaranje konflikata koji odgovaraju šačici ljudi."

Sadržaj se učitava...

RED JANJETINE, RED SOLARA Zapečaćena Mamićeva trafostanica na Slipčićima kod Mostara

Građevinski županijski inspektor zapečatio je ilegalnu trafostanicu na Slipčićima kod Mostara, izgrađenu u sklopu solarnih postrojenja Zdravka Mamića. Time je, nakon one na Međinama, zapečaćena jo…

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.