Zbog nerezidenata Bošnjaci iznad 50%, Srbima ukradeno dva, a Hrvatima jedan posto

... kako su prezentirani podaci Agencije za statistiku BiH demografski nerelevantni, analitički neusporedivi i statistički nereprezentativni.

Prema Pašalićevoj analizi, isključivanjem 196.000 nerezidenata, nacionalnu strukturu u BiH čini 47,33, a ne 50,11 posto Bošnjaka, 32,68, a ne 30,78 posto Srba, 16,28, a ne 15,43 posto Hrvata, uz 3,70 posto iz kategorije ostalih. Stručnjak, čije su demografske procjene prihvaćene i u Haaškom sudu, u izjavi za Srnu otkriva kako famoznih 196.000 nerezidenata, zbog čijeg uključivanja u stanovništvo BiH RS odbija jednostrano objavljeni popis, čini blizu 90 posto ili oko 170.000 Bošnjaka.

Pašalić kaže kako se među nerezidentima nalazi 20.588 djece do šest godina, kojih je, po jednostrano objavljenom popisu, u BiH 210.425, dok je broj rođenih u razdoblju od 2008. do popisa 2013. godine 189.837. Objavljeni broj osnovnoškolske djece dobi od šest do 15 godina veći je za više od 42.000 od broja učenika školske 2013./14. godine, gdje je skriveno 21,50% nerezidenata. Pašalić je otkrio kako je u jednostrano objavljenom popisu suficit od 47.040 žena u dobi za rađanje između 15 i 49 godina, što čini 24 posto nerezidenata.

Prema njegovoj analizi, više od 86.000 nerezidenata skriveno je u populaciji muškaraca starijih od 15 godina i žena starijih od 49 godina. "BiH nema broj stanovnika koji je objavila Agencija za statistiku BiH", tvrdi Pašalić nakon analize jednostrano objavljenog popisa prema kojem u BiH živi 3,531.159 stanovnika, od čega u Republici Srpskoj 1,228.423, u FBiH 2,219.220 i u Distriktu Brčko 83.516 stanovnika. Prema njegovim riječima, točan broj stanovnika u BiH je bez 196.000 nerezidenata 3,335.159, od čega u RS-u 1,178.668, u FBiH 2,078.239 i u Brčko Distriktu 78.252 stanovnika. Pašalić kategorički tvrdi kako nijednog naroda nema 50 posto u BiH i da su apsurdni objavljeni podaci prema kojima Bošnjaci, kao najbrojniji narod, imaju najmanje demografske gubitke, te da, naprotiv, oni imaju najveće demografske gubitke.

"Popis je pretvoren u političko pitanje", ocjenjuje Pašalić i kaže kako je sa stajališta struke za njega bio izazov demistificirati 196.000 spornih, nerezidentnih stanovnika u BiH, koji utječu za čak do dva posto u nekim značajnim obilježjima, što je vrlo značajno. On upućuje na to da se utvrđivanjem stvarnog stanja mijenja cijela struktura podataka, među kojima i koeficijent mladih i starih, parametri na osnovi kojih se dobiva podatak o indeksu starenja. Pašalić naziva apsurdnim podatak iz jednostrano objavljenog popisa prema kojem Republika Srpska ima tri godine starije stanovništvo u odnosu na FBiH.

"To je iznimno velika razlika u jednoj zemlji, koja nije moguća. Nešto starije stanovništvo jest, jer u RS-u imamo nižu stopu prirodnog prirasta - rađanja, a i produljeni životni vijek utječe na prosječnu starost stanovništva", kaže on. Kao još jedno od ključnih pitanja koje popis otvara je, prema Pašaliću, dva desetljeća stara priča o takozvanom etničkom čišćenju. "Već se 20 godina uporno ponavlja kako je izvršeno etničko čišćenje, što je, po definiciji, progon stanovništva s jednog teritorija brzo i silom. Tko je to, brzo i silom, istjerao stanovništvo nakon rata iz BiH? Milijun osoba otišlo je izvan granica BiH, oko milijun ljudi razmjestilo se unutar BiH. Danas ovi podaci pokazuju kako u BiH već dugo traje proces etničke i teritorijalne homogenizacije koju je najviše prouzročio rat", kaže on.

Srba nema u Sarajevu, Zenici...

Pašalić ističe kako se proces etničke, teritorijalne homogenizacije mora prihvatiti kao činjenica i upućuje kako je to vidljivo i u Hrvatskoj jer su Hrvati stvorili jednu od etnički najčišćih država, gdje je broj Srba smanjen s 12,2 posto na oko tri posto. "Što se tiče BiH, FBiH je homogeniziranija. Ona je bipolarna, konstituirana kao bošnjačko-hrvatski entitet i u njoj je trenutačno oko 2,5 posto Srba. Republici Srpskoj je imputirano kako je etnički očišćena, a stanje je sasvim drugačije. Nama ne trebaju pogrešni podaci koji daju pogrešnu sliku o broju stanovnika i pogrešnu statistiku", naglašava Pašalić.

Upućuje na to da Srba nema u Sarajevu, Tuzli, Mostaru, Zenici, ni u središnjoj Bosni, gdje je Pašalić do rata živio, a 537 Srba u Zavidovićima svedeno je na razinu statističke pogreške. "Sada je na svim tim teritorijima u FBiH 2,5% Srba i ključna odrednica je da je u BiH prisutan proces etničke teritorijalne homogenizacija, što je u Haagu dokazivano i od sudskog vijeća prihvaćeno", podsjeća Pašalić. Prema njegovim riječima, u BiH nije trebalo popisivati državljane, već stalno stanovništvo.

"Nitko ljudima ne može oduzeti državljanstvo. Ipak, oni koji u kontinuitetu, dulje od godinu dana ne žive na jednom teritoriju, ne mogu se svrstati u stalno stanovništvo. Standardi su utvrđeni na svjetskoj razini, upravo zbog migracija, kako bi se točno znalo kako će se popisivati migranti u nekoj zemlji. To nema veze s državljanstvom koje migrant ‘donese' u neku zemlju", objašnjava Pašalić.

On zaključuje kako je u međupopisnom razdoblju od 1991. do 2013. negativni migracijski saldo bio glavni čimbenik ukupne depopulacije u BiH, dok je prirodno smanjenje djelovalo u istom smjeru, ali znatno manje. "Popis stanovništva 2013. pokazao je da se dalje pogoršava dosadašnji trend neravnomjernog prostornog razmještaja stanovništva.

Takav razmještaj je u pravilu posljedica ratnih zbivanja, sigurnosne i političke nesigurnosti manjinske etničke skupine u određenom području, neravnomjernog ekonomskog razvoja, a gospodarski zaostalija područja ujedno su slabije prirodne demografske dinamike i istodobno emigracijski intenzivna", zaključuje u izjavi za Srnu Stevo Pašalić.