Zbog granične crte u Neumskom zaljevu, moguć slovenski scenarij između BiH i RH

... crte u Neumskom zaljevu, piše Večernji list BiH.

Tri ponuđena rješenja Ni jedna relevantna politička struktura vlasti u BiH, uključujući i Vijeće ministara BiH, ne zna kad će ovo sporno pitanje biti riješeno. Na pitanje zastupnika u Parlamentu BiH Damira Arnauta, iz Vijeća ministara BiH, stigao je službeni odgovor u kojem piše da još nije jasno ratificirana ni definirana granična crta između BiH i Hrvatske, koja predstavlja temelj za aktivnosti opisane u Konvenciji o pravu mora (UNCLOS).

U odgovoru stoji i kako Ministarstvo civilnih poslova ne raspolaže informacija o pitanu razgraničenje između dvije države. "Treba naglasiti da je istekao mandat Državnog povjerenstva za granicu BiH, koje na prijedlog Ministarstva civilnih poslova BiH, imenuje Vijeće Ministara BiH", piše u odgovoru i dodaje se da će biti pokrenute aktivnosti na imenovanju novog povjerenstva.

Ali, uopće se ne znaju rokovi za pokretanje pitanja razgraničenja između dvije države. U razgovorima koji su vođeni još prije 6 godina između dvije države oko definiranja konačne međugranične crte između BiH i RH na stolu su ponuđena tri rješenja. Prvo je da se potpiše sporazum o graničnoj crti koja u 99,5% svoje duljine nije uopće sporna, a nakon toga riješe i pitanja razgraničenja u Neumskom zaljevu.

Prema drugoj opciji, u kojoj je tada razgovaralo Predsjedništvo BiH s čelnicima vlasti Hrvatske, moguće je da povjerenstva iziđu ponovno na teren radi mogućih korekcija međugranične crte. Ponovnim mjerenjima i izviđanjima na terenu, isticali su zagovaratelji ovakvog prijedloga, stare granične nedoumice koje postoje između dviju država u spomenutom međugraničnom pojasu bile bi i otklonjene. I po trećem najgorem prijedlogu traži se da u cijeli spor u Neumskom zaljevu uđe međunarodna arbitraža, odnosno Međunarodni sud pravde u Haagu.

Riječ struke ili politike Članovi Povjerenstva za granice BiH smatraju da je uključenje međunarodne arbitraže također rješenje i bolje od višegodišnjeg natezanja koje samo šteti dobrim odnosima dviju susjednih država. Posjet tročlanog Predsjedništva BiH službenom Zagrebu urodio je generalnim zaključkom da će se međugranični sporovi rješavati sukladno dogovorima svih susjednih država.

Što to znači, bit će poznato za nekoliko dana. Spomenimo da je postojeća granična crta, kojom su dio poluotoka Kleka i dva otočića u Neumskom zaljevu Veliki i Mali školj, pripali BiH, povučena je na temelju dokumentacije koju je predstavila Hrvatska, a koju je ponudio Hidrografski institut iz Splita.

U međuvremenu je ovaj podatak politika zanemarila, a pitanjem granice se sve manje bavila struka. Očito da je Hrvatska zbog svog ulaska u Europsku uniju shvatila da struka uzme opet glavnu riječ.