ZAŠTO VOZAČI U HNŽ DIVLJAJU Županija se nalazi na dnu FBiH po prometnoj disciplini, naplati kazni i oduzimanju vozila

Ured za reviziju institucija Federacije BiH objavio je izvještaj o prekršajnim postupcima u prometu, koji otkriva ozbiljne slabosti u načinu na koji županije, uključujući Hercegovačko-neretvansku županiju (HNŽ), upravljaju izrečenim kaznama, vođenjem evidencija i provedbom zakonom propisanih mjera.

Revizija je provedena u šest županija: Unsko-sanskoj, Tuzlanskoj, Zeničko-dobojskoj, Sarajevskoj, Srednjobosanskoj i Hercegovačko-neretvanskoj. Rezultati za HNŽ posebno ukazuju na nizak stupanj učinkovitosti i sustavne propuste u vođenju prekršajnih postupaka u prometu.

Kazne se izriču, ali rijetko naplaćuju

Iako je broj izrečenih prekršajnih naloga u HNŽ-u značajan, naplata novčanih kazni je među najnižima u Federaciji BiH. HNŽ bilježi svega 25 posto naplaćenih kazni, dok Sarajevska županija naplaćuje 61 posto, Tuzlanska 52, a Zeničko-dobojska 48 posto.

Policija u HNŽ-u raspolaže ograničenim tehničkim kapacitetima i kadrovima za obradu prekršajnih naloga. Suradnja sa sudovima je neujednačena, a podaci o kaznama se ne obrađuju sustavno niti analitički, stoji u ovome izvještaju.

Zaštitne mjere se gotovo ne koriste

Zakonom propisane zaštitne mjere poput oduzimanja vozačke dozvole, privremenog oduzimanja vozila ili prisilne naplate kazne u HNŽ-u gotovo se uopće ne primjenjuju. Usporedbe radi, dok Sarajevska županija primjenjuje takve mjere u 22 posto slučajeva, Tuzlanska u 20, a Zeničko-dobojska u 15 posto, HNŽ bilježi svega 3 posto.

Ovakva praksa ozbiljno ugrožava preventivnu i odvraćajuću ulogu prometne regulative, navode revizori.

Nitko u HNŽ nije ostao bez vozila

Kada je riječ o privremenom i trajnom oduzimanju vozila, HNŽ ni po ovom pitanju ne bilježi nikakve rezultate. U razdoblju od 2021. do sredine 2024. godine nije zabilježen niti jedan slučaj ni privremenog ni trajnog oduzimanja vozila.

Za usporedbu, Zeničko-dobojska županija je u istom razdoblju privremeno oduzela 348 vozila i trajno njih 120, dok je Sarajevska županija privremeno oduzela čak 278 vozila. Ovi podaci dodatno potvrđuju da HNŽ sustavno izostavlja primjenu ključnih mehanizama prometne represije i sigurnosti.

Potrebno uvesti mogućnost plaćanja kazne karticom

Kada je u pitanju brža i jednostavnija naplata novčanih kazni na mjestu izvršenja prekršaja, ustanovljeno je da u Federaciji BiH još uvijek nije omogućeno bezgotovinsko plaćanje prometnih kazni putem POS uređaja. U susjednim zemljama je već uvedeno elektronsko plaćanje kazni korištenjem POS terminala, što je znatno poboljšalo naplatu, osobito kada je riječ o prekršiteljima koji su strani državljani, te olakšalo svakodnevni rad policijskim službenicima. Uprava policije MUP-a HNŽ je u evaluaciji saobraćajnih prekršaja iz 2024. godine utvrdila da su više od 50 posto prekršaja na području HNŽ-a počinili vozači s vozilima sa stranim registarskim oznakama. U međuvremenu, Uprava policije MUP-a KS pregovara s Ministarstvom financija KS s ciljem uvođenja elektronskog plaćanja kazni na licu mjesta.

Niska naplata

HNŽ bilježi i izrazito nizak učinak u naplati novčanih kazni. Od 2021. do sredine 2024. godine ukupno su evidentirane 9.534 nenaplaćene kazne u iznosu od 10.541.212,53 KM.

Za usporedbu, u istom razdoblju u Sarajevskoj županiji registrirano je više od 100.000 nenaplaćenih kazni, ali je ukupan iznos znatno manji – oko 8 milijuna KM – što ukazuje na znatno niže prosječne iznose kazni u KS-u, ali i na učinkovitiju naplatu.

U 2023. godini HNŽ je imao 2.333 nenaplaćene kazne u ukupnom iznosu od 2.451.122,53 KM, dok je već u prvih šest mjeseci 2024. taj broj porastao na 3.234 kazne ukupne vrijednosti 2.306.389,67 KM. To ukazuje na trend pogoršanja, unatoč ranijim revizorskim upozorenjima.

HNŽ također zaostaje i po pitanju tehničke opremljenosti za nadzor prometa. Prema podacima iz razdoblja 2021–2024., Uprava policije MUP-a HNŽ-a imala je:

• 7 kamera za detekciju brzine kretanja vozila,

• 26 analitičkih kamera za očitavanje registarskih oznaka,

• 4 stacionarna radara,

• 5 mobilnih radara i kamera.

Usporedbe radi, Tuzlanska županija imala je:

• 2 kamere za brzinu,

• 20 analitičkih kamera,

• 1 stacionarni radar,

• čak 33 mobilna radara i kamera.

Sarajevska županija, kao tehnološki najopremljenija, raspolagala je s:

• 20 kamera za brzinu,

• 20 analitičkih kamera,

• 30 stacionarnih radara,

• 22 mobilna uređaja.

• 

Ovakve razlike jasno ilustriraju neravnomjernu opremljenost i pristup nadzoru prometa među županijama. Nedostatak nadzornih alata u HNŽ-u dodatno ograničava mogućnosti prevencije i dokumentiranja prometnih prekršaja.

U HNŽ-u nije uspostavljen interni nadzor nad postupcima u prometu, niti se sustavno prate rezultati izrečenih mjera i sankcija. Policijske evidencije su često neažurirane, što dovodi u pitanje pouzdanost podataka i mogućnost donošenja kvalitetnih mjera.

Usporedno, u pet od šest županija obuhvaćenih revizijom postoje mehanizmi unutarnje kontrole. Jedino HNŽ i SBŽ nemaju nikakav oblik sustavne interne kontrole nad ovim postupcima.

Usporedba županija: HNŽ na dnu ljestvice

Županija	Naplata kazni	Primjena mjera	Interni nadzor
HNŽ	25 posto	3 posto	Ne
USK	41 posto	12 posto	Da
TK	52 posto	20 posto	Da
ZDK	48 posto	15 posto	Da
KS	61 posto	22 posto	Da
SBK	38 posto	9 posto	Ne

HNŽ bilježi najniži stupanj naplate kazni i gotovo potpunu neprimjenu zaštitnih mjera, uz potpuno izostajanje unutarnjeg nadzora. Ovo pokazuje da županija ne koristi ni osnovne zakonske alate za poboljšanje sigurnosti u prometu.

Kako pokazuju podaci u tablici, prisutne su velike razlike u upravama policije iz uzorka, kako u broju organiziranih akcija kontrole vozila i vozača tako i u pojedinačnom angažmanju policijskih službenika u ovim akcijama. Primjera radi, jedan policijski službenik UP-a MUP-a TK u 2023. godini sudjelovao je u 245 akcija, dok je jedan policajac iz UP-a MUP-a HNŽ izvršio 1,5 kontrolu vozila i vozača u istom periodu.

Preporuke revizije

Ured za reviziju preporučuje činjenice:

• Uvođenje funkcionalnog informacijskog sustava za povezivanje policije, sudova i drugih tijela;

• Jačanje tehničkih i kadrovskih kapaciteta MUP-a HNŽ;

• Uvođenje internih kontrolnih mehanizama i sustavno planiranje i izvještavanje;

• Aktivniju primjenu zaštitnih mjera predviđenih zakonima.

Ako se preporuke uskoro ne primijene, HNŽ bi i u idućim godinama mogla ostati crna točka prometne sigurnosti u Federaciji BiH.

Kompletan revizorski izvještaj dostupan je OVDJE.

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.