ZABRINJAVAJUĆI PODACI Velik broj općina i gradova u BiH od svojih građana skriva podatke o trošenju proračunskog novca

Građani gotovo svake druge općine i grada u Bosni i Hercegovini (BiH) nemaju pristup informacijama o trošenju javnog novca, budući da je proračunska transparentnost u tim sredinama na izuzetno niskoj razini. Ovo su rezultati istraživanja o proračunskoj transparentnosti u jedinicama lokalne samouprave u BiH, koje su provele organizacije „Futura“ iz Mostara i Centar za istraživanja i studije – GEA iz Banje Luke.

"Proračunska transparentnost na lokalnoj razini ima ključnu važnost jer omogućuje učinkovitije, odgovornije i uključivije upravljanje javnim sredstvima," izjavio je predsjednik GEA-e Vladislav Jakovljević. Dodao je kako rezultati pokazuju potrebu za aktivnijim uključivanjem predstavnika civilnog društva, medija i drugih zainteresiranih strana u proračunske procese, te dodatno informiranje javnosti o istima.

Rezultati istraživanja predstavljeni su u Sarajevu na okruglom stolu pod nazivom „Koliko su otvoreni lokalni proračuni u Bosni i Hercegovini i kako ih učiniti transparentnijima“, u sklopu projekta LENS – Jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva za praćenje javnih proračuna, koji financira Europska unija, a provode Centar za istraživačko novinarstvo (CIN), „Futura“ i GEA.

Istraživanje je provedeno u ukupno 143 jedinice lokalne samouprave u BiH, od kojih 79 u Federaciji BiH (FBiH) i 64 u Republici Srpskoj (RS). Direktorica CIN-a, Leila Bičakčić, izjavila je da je ovo prvo istraživanje te vrste provedeno u svim bh. općinama i gradovima. Prema njezinim riječima, rezultati će poslužiti kao temelj za daljnje analize i preporuke za povećanje proračunske transparentnosti i veće uključivanje civilnog društva.

Cilj istraživanja bio je utvrditi objavljuju li lokalne vlasti pravovremeno, potpuno i sustavno sve relevantne informacije i dokumente o proračunu. Lokalna samouprava mogla je osvojiti najviše 75 bodova prema dostupnosti tih podataka.

Samo četiri posto jedinica lokalne samouprave osvojilo je oko 60 bodova, dok je 44 posto općina i gradova dobilo manje od 15 bodova, što je opisano kao loša razina proračunske transparentnosti. Najveću transparentnost pokazale su općine i gradovi: Ilijaš, Šamac, Tešanj, Bihać i Laktaši, dok su najlošije ocjene dobili: Istočni Stari Grad, Ravno, Dobretići, Istočni Drvar i Istočni Mostar.

Prosječan broj bodova za sve analizirane jedinice iznosio je 32,81 od maksimalnih 75, što je značajno ispod polovice moguće ocjene.

"Ponosni smo na dobro organiziranu web stranicu općine Ilijaš, koja omogućuje brz i lak pristup svim proračunskim podacima, uključujući nacrte, izvješća i druge dokumente," izjavila je Merima Osmanović, pomoćnica načelnika za gospodarstvo i financije općine Ilijaš. Istaknula je kako općina Ilijaš već deset godina priprema proračun za građane kako bi svi imali uvid u planiranje i trošenje sredstava.

Velimir Andrić, pomoćnik načelnika za financije općine Šamac, koja je također pokazala visok stupanj transparentnosti, naglasio je važnost uključivanja građana u planiranje i izvršenje proračuna. "Potrebna je kreativnost i inovativnost u pristupu građanima. U ruralnim sredinama često je potrebno fizički posjetiti građane ili ih pozvati na sastanke," izjavio je Andrić.

Na okruglom stolu sudjelovali su i predstavnici saveza općina i gradova FBiH i RS-a, koji su istaknuli kako će rezultati istraživanja pomoći u kreiranju inicijativa za poboljšanje pripreme i izvršenja proračuna. Prepreke transparentnosti uključuju nedostatak dostupnih podataka, neusklađene zakonske propise te nisku motivaciju građana za sudjelovanje u procesima donošenja odluka.

Marko Martić, izvršni direktor GEA-e, zaključio je kako je nužno raditi na povećanju razine proračunske transparentnosti, koja je u opadanju još od 2012. godine. "Ključ je u opredijeljenosti cijelog tima lokalne samouprave za unapređenje transparentnosti," istaknuo je Martić.