ZA USKRAĆENU PRAVDU Novčane kazne i opomene sucima i tužiteljima

Disciplinske komisije VSTV-a su u 2024. godini okončale disciplinske postupke protiv 23 sudaca i tužitelja. Postupci su najčešće vođeni zbog: neopravdanog kašnjenja u radu, nedoličnog ponašanja i namarnosti u predmetima, među kojima su i slučajevi nasilja nad ženama i djetetom, piše Centar za istraživačko novinarstvo.

Krajem 2020. godine bosanskohercegovačku javnost uznemirilo je okrutno ubojstvo Jasmine Klico u sarajevskoj općini Vogošća. Nju je s više hitaca iz pištolja usmrtio kolega s posla Elvir Hajdarević.

Te godine, prije tragičnog događaja, Županijsko tužiteljstvo Županije Sarajevo (ŽS) zaprimilo je nekoliko policijskih izvješća u kojima je navedeno da joj je Hajdarević prijetio ubojstvom i ugrožavao njezinu sigurnost. Predmet je dodijeljen tužiteljici Aidi Topalović.

Međutim, tužiteljica nije pokrenula istragu i zatvorila je predmet. O tome je obavijestila i žrtvu, no kako je ona u međuvremenu ubijena, obavijest o neprovođenju istrage primila je njezina kći.

Hajdarević je za ubojstvo Jasmine Klico osuđen na 11 godina zatvora u svibnju 2021. godine na Županijskom sudu u Sarajevu. U postupku su korišteni dokazi koje je policija ranije dostavila tužiteljici Topalović.

Zbog nemara i nepažnje u postupanju tužiteljice u ovom predmetu, Disciplinsko povjerenstvo Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća (VSTV) početkom 2024. godine pokrenulo je disciplinski postupak protiv nje. Iste godine kažnjena je smanjenjem plaće za 30% na šest mjeseci.

Tijekom disciplinskog postupka tužiteljica Topalović zauzela je stav da se radi o profesionalnoj pogrešci koja se ne može smatrati disciplinskim prekršajem. Rekla je da je imala više od 400 predmeta na obradi, da je bila ograničena normama te da je morala brzo raditi na predmetima za koje je smatrala da su jasni i razjašnjeni, kakvim je ocijenila i ovaj. Navela je da je odluku donijela na temelju informacija iz spisa u kojima nije imala dovoljno dokaza da je počinjeno kazneno djelo.

U svoju obranu tijekom disciplinskog postupka istaknula je da Tužiteljstvo godišnje zaprimi između 700 i 800 predmeta ugrožavanja sigurnosti te da većina tih predmeta završava odlukom o nesprovođenju istrage. Dodala je i da je njezina kolegica prije nekoliko godina u sličnom predmetu protiv Hajdarevića donijela odluku da nema elemenata kaznenog djela.

U obrazloženju odluke koju je Disciplinsko povjerenstvo izreklo tužiteljici Topalović navedeno je da nositelji pravosudnih funkcija moraju pružiti zaštitu žrtvama te da na prvo mjesto trebaju staviti čovjeka i njegov život, a ne normu ili dosadašnju praksu. Ocijenili su da je Topalović ishitreno odlučila ne provesti istragu i da je svojim postupanjem narušila integritet tužiteljstva u kojem radi.

Disciplinsko povjerenstvo utvrdilo je da je Hajdarević bio očigledno ohrabren nepostupanjem tužiteljice, zbog čega je nastavio uznemiravati i prijetiti žrtvi te ju je na kraju usmrtio s četiri hica iz vatrenog oružja.

Tužiteljica Topalović nije željela razgovarati s novinarkom Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) o ovoj temi. Preko glasnogovornice Županijskog tužiteljstva Županije Sarajevo pokušala je utjecati na to da se njezin disciplinski postupak ne spominje u tekstu jer je to uznemirava.

Topalović je jedna od 23 tužitelja i sudaca protiv kojih su u 2024. godini pravomoćno okončani disciplinski postupci. Postupci su najčešće vođeni zbog nemara, neopravdanog kašnjenja u radu i nedoličnog ponašanja.

Devet njih kažnjeno je javnom opomenom, osam smanjenjem plaće od 5 do 50% na razdoblja od tri do dvanaest mjeseci, dvoje javnom opomenom i smanjenjem plaće, a jedan tužitelj javnom opomenom i obvezom pohađanja edukacije o etici. Jedna zamjenica glavnog tužitelja degradirana je na poziciju tužiteljice, dok su disciplinske tužbe protiv dviju sutkinja odbačene.

U Kaznenim zakonima Bosne i Hercegovine (BiH) nije predviđeno kazneno djelo femicida kao poseban oblik nasilja nad ženama. Umjesto toga, ovo kazneno djelo obuhvaćeno je zakonskim odredbama koje se odnose na ubojstvo i djela počinjena iz mržnje zbog rodnog identiteta.

Kao odgovor na zločine nasilja i ubojstava žena počinjenih iz mržnje u posljednje dvije godine, u Zastupničkom domu Federalnog parlamenta početkom veljače 2025. godine usvojen je Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji i nasilja nad ženama. Zakon bi trebao poboljšati zaštitu od obiteljskog nasilja i prevenirati nasilje nad ženama.

Predloženim zakonom, između ostalog, uvode se hitne mjere zaštite koje provode policijska tijela, reguliraju se prava žrtava i štite djeca žrtava nasilja, a predviđeno je i da se zatvorska kazna izrečena za kršenje mjera zaštite ne može zamijeniti novčanom kaznom.

Zakonom se policijskim tijelima daju veće ovlasti, pa će moći privremeno zadržati nasilnika, a predviđena je i mogućnost elektroničkog nadzora kretanja nasilnika s izrečenim mjerama zabrane približavanja kako bi policija mogla pratiti poštuje li ih te na vrijeme pomoći žrtvi ako pokuša prekršiti mjeru. Da bi zakon stupio na snagu, potrebno je da ga usvoji i Dom naroda Federalnog parlamenta.

Povratnici u disciplinskim prekršajima

Trećina sudaca i tužitelja koji su kažnjeni u prošloj godini su povratnici u disciplinskim prekršajima. Među njima je i Adis Berbić, tužitelj Županijskog tužiteljstva Zeničko-dobojske županije. Njemu je ovo bio treći postupak.

U posljednjem je Berbić disciplinski odgovarao jer u 82 predmeta nije poduzeo nikakve radnje ili ih je poduzimao s dugotrajnim razdobljima neaktivnosti od jedne, dvije, pa čak i tri godine. Među njima je i slučaj nasilja nad djetetom u Visokom, kada tužitelj, nakon što ga je o tome obavijestila policija, nije izašao na mjesto događaja, iako je to bio dužan učiniti.

Kao posljedica toga, neki predmeti su zatvoreni bez provođenja istrage, a većina je prebačena njegovim kolegama.

On je priznao krivnju, braneći se da je bio bolestan. Disciplinski tužitelj zatražio je da se Berbić razriješi dužnosti tužitelja jer je za slične prekršaje već dvaput kažnjen smanjenjem plaće za 10% na četiri i pet mjeseci. No te kazne nisu imale učinka jer Berbić i dalje izbjegava raditi na predmetima, a njegov posao se dodjeljuje drugim tužiteljima.

Disciplinska komisija nije prihvatila zahtjev disciplinskog tužitelja, uz obrazloženje da je to najstroža kazna, koja se izriče kada se dokaže da sudac ili tužitelj nisu dostojni svoje funkcije, za što su smatrali da u ovom slučaju nije bilo osnova. Berbić je ponovno kažnjen smanjenjem plaće, ovaj put za 50% na godinu dana, te mu je izrečena i javna opomena, uz zaključak da će ove dvije kazne imati učinak. Novinari s njim nisu uspjeli razgovarati jer je bio na bolovanju.

U prošloj godini odbijene su dvije disciplinske tužbe podignute protiv sutkinja zbog kašnjenja i nemara u radu.

Jedna od njih je Lejla Numanović, sutkinja Općinskog suda u Gradačcu. Njezin rad izazvao je veliki interes javnosti u ljeto 2023. godine, kada je donijela rješenje kojim je odbila policijski zahtjev da se Nerminu Sulejmanoviću zabrani prilazak, uznemiravanje i uhođenje njegove nevjenčane supruge Nizame Hećimović.

Nakon što je primio to sudsko rješenje, Sulejmanović je ubio suprugu, a potom i sebe.

Sutkinji Numanović nije se stavljalo na teret odbijanje policijskog zahtjeva jer sudac ne može odgovarati za mišljenje ili odluku koju donese u okviru svojih službenih dužnosti. Disciplinskom tužbom teretilo ju se za pogrešku prilikom izrade tog rješenja. Ona je u svoje rješenje kopirala ranije doneseno slično rješenje, pritom uvrstivši podatke koji se nisu odnosili na predmet u kojem je postupala.

Disciplinska tužba protiv sutkinje Numanović je odbijena. Komisija Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća (VSTV) zaključila je da kopiranje pravnih normi nije pogrešno, već predstavlja uobičajenu praksu koja se svakodnevno primjenjuje u službenim dužnostima. Sutkinja jest napravila tehničku pogrešku, ali prema ocjeni Komisije nije prouzročila pravni problem jer je grešku ispravila prije nego što su rješenja uručena.

Sutkinja Numanović nije željela komentirati ovaj postupak.

Prema Poslovniku VSTV-a, disciplinski postupci predstavljaju prepreku za napredovanje sudaca i tužitelja. Ovisno o izrečenoj kazni, kažnjenim sucima i tužiteljima uskraćeno je pravo prijavljivanja na natječaje za upražnjene pozicije. Ovisno o težini kazne, zabrana može trajati od jedne do osam godina od pravomoćnosti presude ili dok traje mjera privremenog udaljenja s funkcije.

Odluke u disciplinskim postupcima objavljuju se na web stranici VSTV-a, ali u anonimiziranom obliku, zbog čega su javnosti podaci nerazumljivi. Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) prati disciplinske postupke i obrađuje podatke koji su javno dostupni u bazi "Disciplinske kazne protiv sudaca i tužitelja".

Ova baza sadrži podatke o 308 disciplinskih odluka kojima su od 2010. do kraja 2024. godine kažnjeni ili oslobođeni odgovornosti suci, tužitelji i stručni suradnici koji su teretili za kršenje Zakona o VSTV-u i etičkih kodeksa za suce i tužitelje. Baza sadrži imena sudaca, tužitelja i stručnih suradnika, nazive institucija u kojima su u tom trenutku radili, opis prekršaja i konačnu odluku.

Do kraja ovog istraživanja novinari su identificirali 272 suca, tužitelja i stručna suradnika. Potpune podatke o disciplinskim kaznama građani nigdje ne mogu pronaći, zbog čega je ova baza jedinstvena.