VIDEO  Za potrošačku košaru potrebno pet prosječnih mirovina ili više od dvije prosječne plaće

Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao je da je sindikalna potrošačka košara u siječnju iznosila 3.149,80 KM. Pokrivenost sindikalne potrošačke košare prosječnom plaćom je 44,48%, a minimalnom plaćom je 31,75%.

Podaci Uprave za neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine pokazuju da su cijene uvezenih proizvoda s davanjima u nekim slučajevima i duplo manje u odnosu na cijene hrane koju kupujemo u marketima. Ekonomisti razlog vide u monopolističkim maržama i nedovoljnim kontrolama.

Cijene hrane i zarade trgovaca sve veće, a kućni proračuni građana u Bosni i Hercegovini sve tanji. Kada se cijene uvozne hrane sa svim uračunatim davanjima usporede s cijenama u marketima evidentno je da su neki proizvodi i duplo skuplji. Građani sliježu ramenima, kažu da su nemoćni i razočarani što nadležni ne staju u kraj trgovačkim malverzacijama. Suglasni su kako je nerealno skupo i u marketima, na tržnici i u mesnicama. Za sindikalnu potrošačku košaru koja je premašila 3.000 maraka potrebno je više od dvije prosječne plaće ili pet prosječnih mirovina. U Pokretu potrošača smatraju da trgovci zaračunavaju vrtoglave marže, zbog nedovoljnih kontrola, piše BHRT.

„Posebno nas zabrinjava što se marže ne kontroliraju od strane države dolaze nam različite informacije da su marže često i 100 posto. Tržišna inspekcija bi trebala kontrolirati te marže i pojačati kontrole“, izjavio je Admir Arnautović, predsjednik Udruženja potrošača Srednje Bosne.

Više od 50 posto primanja trošimo na hranu

Ekonomisti kažu da građani u BiH više od 50 posto mjesečnih primanja troše na hranu, a u razvijenim zemljama 20 posto. To je kažu pokazatelj siromaštva jednog društva, što trgovci zidanjem cijena itekako koriste. Apsurdno je da siromašni građani Bosne i Hercegovine plaćaju skuplje uvozne proizvode nego što koštaju u matičnim zemljama, koje su puno bogatije od nas, upozorava ekonomski analitičar Aleksa Milojević.

„Imamo situaciju da su cijene hrane kod nas veće nego u matičnim zemljama. Imamo uvozni lobi zbog koje zbog nestašice domaće hrane zidaju cijene kako hoće i sada se opskrbljivači tržni centri međusobno dogovore i naprave monopol“, kazao je Aleks Milojević, ekonomski analitičar.

Razloge za ovakvu nezavidnu situaciju za građane, ekonomski stručnjaci vide u nedostatku domaće proizvodnje i robnih rezervi, ali i nepostojanju zakona kojim bi se onemogućilo monopolsko udruživanje.