VODIČ ZA LOKALNE IZBORE U MOSTARU Tko će s kim, tko će protiv koga, tko još pregovara, a tko skriva svoje karte

Središnje izborno povjerenstvo 8. svibnja 2024. donijelo je odluku o raspisivanju Lokalnih izbora u cijeloj BiH za nedjelju 6. listopada 2024. godine.

Izbori su raspisani za 58 općinskih vijeća u Federaciji Bosne i Hercegovine, 53 skupštine općina u Republici Srpskoj, 111 načelnika općina u Bosni i Hercegovini, 21 gradsko vijeće u Federaciji Bosne i Hercegovine, 10 skupština gradova u Republici Srpskoj, 31 gradonačelnika u Bosni i Hercegovini i Skupštinu Brčko distrikta Bosne i Hercegovine.

Po prvi put nakon 2008. godine, Grad Mostar održava lokalne izbore u isto vrijeme kad i sve ostale jedinice lokalne samouprave.

Izborna kampanja počinje mjesec dana pred održavanje izbora, 6. rujna 2024. a ovi izbori održavaju se po novim nametnutim pravilima koje je donio Visoki predstavnik.

Koalicija za Mostar u izmijenjenom sastavu

Stranke u Mostaru počele su se pripremati za napetu izbornu utrku.

Prvi koji su službeno dogovorili i javno proglasili koaliciju bili su SDA, BPS Sefer Halilović i BH. Zeleni.

Oni su početkom lipnja najavili zajednički nastup na lokalnim izborima pod imenom Koalicija za Mostar, pod kojim su na lokalne izbore 2020. izašli u sastavu Stranka demokratske akcije (SDA), Savez za bolju budućnost (SBB), Demokratska fronta (DF), Stranka za BiH (SBIH) i Bosanskohercegovačka patriotska stranka (BPS). 

Četiri godine kasnije, iz koalicije su ispali DF, SBB i SBiH koji su osnovali novu, a pridružila im se nova stranka za područje Mostara, Bh. Zeleni.

Na čelu gradskog odbora SDA, dosadašnjeg predsjednika Gradskog vijeća, Salema Marića naslijedio je "ostali" Alis Čolaković kojem bi upravo kandidiranje kao ostali moglo biti prepreka prilikom kandidature za gradonačelnika.

Poseban fokus Koalicije, rekao je Čolaković na predstavljanju, bit će ustrajanje na zahtjevima vjerskih zajednica uvažavajući multietnički karakter Mostara i potrebe građana različitih pripadnosti, posebno u kontekstu uređenja centralne zone Mostara, što u prijevodu znači da će centralna točka predizborne kampanje biti kulturni centar Mevlana. 

"Ekonomski i gospodarski razvoj grada, poboljšanje položaja mladih ljudi za nas je multiprioritet. Spremni smo razgovarati sa svim dobronamjernim ljudima koji Mostar vide kao ravnomjerno razvijen grad svih njegovih građana, te smo otvoreni za razgovore s drugim političkim strankama, organizacijama civilnog društva, udruženjima i grupama građana s ciljem pronalaženja najboljih rješenja i izbora najkvalitetnijih kadrova za bolji naš Mostar", kazao je Čolaković.

Naglasio je kako svim političkim strankama i organizacijama koje sebe deklariraju kao probosanskohercegovačke, a koje ne prihvaćaju ovu platformu, konkretno nude i pozivaju ih da podrže kandidata za gradonačelnika iz redova one probosanskohercegovačke koalicije ili stranke koja osvoji najveći broj mandata u Gradskom vijeću Mostara.

"Mislim da je ova ponuda krajnje korektna. Izbor gradonačelnika Mostara, koji će biti kompetentna ličnost s iskustvom upravljanja, novom energijom i jasnom vizijom treba biti prioritet svih deklariranih probosanskohercegovačkih stranaka. Trenutni gradonačelnik je na neki način gradonačelnik samo jednog naroda na nekim nacionalnim temama i to je za nas neprihvatljivo. U tom smislu ponovno pozivam i ostale da se stvori ambijent da Mostar konačno ima gradonačelnika koji razmišlja drugačije i jednako tretira zahtjev svih vjerskih zajednica", istaknuo je Čolaković.

Nova koalicija bez SDA, nazvana "Grade moj"

Druga najavljena koalicija nastala je još u siječnju neslužbeno, večerom u jednom mostarskom restoranu, a službeno je proglašena 13. lipnja.

Koaliciju pod nazivom "Grade moj - DF, NES, SBiH i PMP" potpisima su potvrdili predsjednici gradskih organizacija Zoran Mikulić, Maid Čolaković, dr Samir Kreso i Semir Drljević – Lovac.

"Ova Platforma je otvorena za sve političke subjekte i nevladine organizacije koje je prihvataju i koje su spremne svoje kapacitete usmjeriti u borbu protiv dva etnonacionalna bloka i svih etničkih homogenizacija, te afirmirati multietnički i antifašistički karakter Grada Mostara", jedna je od točaka iz probrama koalicije Grade moj.

SDP, NiP i Naša stranka i dalje u pregovorima

Na prethodnim lokalnim izborima, SDP i Naša stranka su nastupili zajedno pod nazivom BH. Blok, a kako doznaje Hercegovina.info u tijeku su pregovori između SDP-a, Naše stranke i NiP-a. SDP u aktualnom sazivu vijeća ima troje vijećnika, a Naša stranka u vijeće je ušla sa dvoje, no izlaskom Boške Ćavar, te najavom Irme Baralije na sjednici vijeća s kraja svibnja 2024. da se neće kandidirati za novi saziv vijeća, stvari su za za NS promijenile. NiP nema vijećnika u trenutnom sazivu, no iz te stranke nadaju se da će ih u 2024. dobiti.

HDZ 1990 želi u vijeće, HRS traži bolji rezultat

Stranka, koje je po mnogima bila najveći gubitnik lolaknih izbora 2020, HDZ 1990 koja nije uspjela doći ni do jednog vijećnika se po svemu sudeći aktivirala u nastojanjima da popravi taj rezultat.

Gradski odbor 90-ke poslao je početkom lipnja oštro intonirano priopćenje nazvano "Mostar-Grad protiv građana"  u kojem pokazuju naznake strategije kojom će pokušati dobiti kojeg vijećnika. Priopćenjem se kritika usmjerila na loš rad javnog poduzeća Mostar parking. Nije poznato hoće li HDZ 1990 ići u neke koalicije ili će nastupiti samostalno.

Iz HRS-a se također nadaju pojačavanju solidnih rezultata iz 2020. godine kada su građani u vijeće izglasali troje njihovih vijećnika. Slaven Bevanda, Silvio Bubalo i Slavko Zovko bili su među najaktivnijim vijećnicima oporbe, te smatraju kako na račun toga mogu dobiti još jednog ili dvoje vijećnika. Njihove ruke u prethodnom su sazivu bile ključne za proglašenje Marija Kordića gradonačelnikom, no valja podsjetiti i kako su ruke za Kordića uvjetovali dokumentom kojeg je ovaj potpisao i u kojem obećava ispunjenje zahtjeva HRS-a. Dokument kojega je Kordić potpisao u veljači 2021. možete pogledati ispod i uvjeriti se sami, koliko je zahtjeva ispunjeno.

HDZ BiH još skriva karte, mediji tvrde da Kordić neće po drugi mandat

HDZ BiH također se još ni na koji način nije izjasnio o potencijalnom koaliranju, no kao stranka sa najvećim brojem vijećnika, najvjerojatnije će opet ići samostalno.

Glavno pitanje koje prati HDZ je hoće li Mario Kordić koji je osvojio 13.700 glasova u Gradskoj izbornoj jedinici opet biti nositelj liste, te hoće li nakon toga biti i kandidat za gradonačelnika. Sam Kordić davao je kontradiktorne izjave, a Dnevni.ba, pozivajući se na izvore iz HDZ-a, objavio je kako će nositi listu, no ne želi krenuti u drugi mandat.

Što se tiče koalicije mostarskih Srba "Ostajte ovdje", izgledan nositelj je Velibor Milivojević koji je u aktualnom sazivu vijeća trenutno jedan od dvojice potpredsjednika vijeća. 

U vijeće želi i pet neovisnih kandidata

Boška Ćavar nakon izlaska iz Naše stranke najavila je kandidaturu kao neovisna kandidatkinja.

Kao neovisni izlaze i Elvis Redžić (redni broj 27), Žani Buhovac (redni broj 108), Dragan Raguž (redni broj 120) i Dario Petrović (redni broj 122).

Kako se bira u Mostaru

Inače, birači u Mostaru biraju sa centralne Gradske liste koja daje 13 mandata i svakom konstitutivnom narodu moraju pripasti najmanje četiri pozicije, dok Ostali moraju dobiti jedno mjesto.

Izborna jedinica Zapad daje četiri vijećnika, Izborna jeidnica Jug daje dvoje, Jugozapad daje sedam vijećnika, Stari Grad pet, Sjever i Jugoistok daju po dvoje.

Prema važećem Statutu Grada Mostara, gradonačelnik se bira dvotrećinskom većinom iz reda izabranih vijećnika i za njegov izbor u prvom krugu potrebna je dvotrećinska većina. Ukoliko nijedan od kandidata ne dobije potrebnu većinu organizira se drugi krug u koji se plasiraju dva najbolje rangirana kandidata iz prvog kruga. Dogodi li se da i u drugom krugu nijedan od dva kandidata nema potrebnu dvotrećinsku većinu, bit će organiziran treći krug. U trećem krugu dovoljna je prosta većina od onih koji su prisutni i glasaju. Ukoliko se, pak, dogodi da oba kandidata budu imali isti broj glasova, prema Statutu, Gradonačelnik postaje onaj koji je mlađi.

Tko će moći sudjelovati u dodjeli mjesta u biračkim odborima?

Najveći upitnik trenutno je na imenovanju članova biračkih odbora. Prema OHR izmjenama izbornog zakona "samo politički subjekti zastupljeni u direktno izabranom organu lokalne samouoprave, a koji su dobili mandat u trenutku potvrđivanja rezultata u prethodnom ciklusu mogu sudjelovati kod dodjele pozicija u biračkom odboru. Ukoliko se koalicija prijavi pod različitim imenom, a potpuno istim članicama koalicije, može sudjelovati u dodjeli mjesta u biračkim odborima. Ukoliko nisu iste članice koalicije, smatra se da je to novi politički subjekt i kao takav nema pravo u dodjeli mjesta u biračkim odborima", priopćeno je iz Središnjeg izbornog povjerenstva.

To je u praksi značilo da će sigurne članove u biračkim odborima imati samo HDZ BiH i HRS.

Ipak, nekoliko dana kasnije, Središnje izborno povjerenstvo izlazi s novim napucima, nakon usvajanja nove isntrukcije.

Prema usvojenoj instrukciji  pravo predlaganja za dodjelu pozicija članova i zamjenika članova biračkih odbora za svaku osnovnu izbornu jednicu za Lokalne izbore 2024. godine, iz te relevantne osnovne izborne jedinice imaju:

-Politička stranka, nezavisni kandidat, koalicija ili lista nezavisnih kandidata koja je osvojila mandat na Lokalnim izborima 2020. godine, a ima ovjerenu kandidatsku listu za učešće na Lokalnim izborima 2024. godine u toj osnovnoj izbornoj jednici.

-Politička stranka koja je osvojila mandat na Lokalnim izborima 2020. godine u okviru koalicije, a ima samostalno ovjerenu kandidatsku listu za učešće na Lokalnim izborima 2024. godine u toj osnovnoj izbornoj jednici, kao i nezavisni kandidat koji je osvojio mandat na Lokalnim izborima 2020. godine u okviru liste nezavisnih kandidata, a  ovjeren je za učešće na Lokalnim izborima 2024. godine u toj osnovnoj izbornoj jednici.

-Koalicija koja ima ovjerenu kandidatsku listu za Lokalne izbore 2024. godine, a u čijem sastavu je jedna ili više političkih stranaka, koja/e je/su osvojila/e mandat na Lokalnim izborima 2020. godine u toj osnovnoj izbornoj jedinici, samostalno ili u okviru koalicije,  odnosno lista nezavisnih kandidata koja ima ovjerenu kandidatsku listu za Lokalne izbore 2024. godine, a u čijem sastavu je jedan ili više nezavisnih kandidata koji su osvojili mandat na Lokalnim izborima 2020. godine u toj osnovnoj izbornoj jedinici, samostalno, ili u okviru liste nezavisnih kandidata.

Također, pravo predlaganja za dodjelu pozicija članova i zamjenika članova biračkih odbora za  Lokalne izbore 2024. godine za Gradsko vijeće Grada Mostara imaju politički subjekti naprijed navedeni kojima je ovjerena kandidatska lista u gradskoj izbornoj jedinici Grada Mostara (199), zatim ti politički subjekti koji imaju ovjerenu samo jednu ili više kandidatskih listi u izbornim jednicima gradskog područja imaju pravo prijedlaganja za članove i zamjenike članova  biračkih odbora samo u tim izbornim jedinicama gradskog područja (151-156).

Nakon ovjere kandidatskih listi Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine sačinit će listu političkih subjekata koji imaju pravo učešća u postupku žrijebanja za dodjelu pozicija članova, odnosno zamjenika članova biračkog odbora za svaku osnovnu izbornu jednicu i dostaviti izbornoj komisiji osnovne izborne jednice.

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.