VLASNICI MALIH BIZNISA Odlukom Vlade FBiH radnici dobivaju manje, a poslodavci plaćaju više

Poduzetnik iz Sarajeva, Ejub Kučuk, član grupe „Glas malih biznisa“, iznio je detaljan i kritičan osvrt na gospodarske poteze Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, koji, prema njegovim riječima, prijete destabilizacijom realnog sektora i dodatnim egzodusom radne snage. Njegova analiza, koja se temelji na prosječnim plaćama i promjenama u poreznim davanjima, otkriva niz ozbiljnih posljedica koje će osjetiti kako poslodavci, tako i radnici.

Realnost prosječne plaće krajem 2024.

Prema dostupnim podacima, prosječna neto plaća u FBiH krajem 2024. godine iznosila je 1.415 KM. Kučuk napominje da taj iznos ne pokriva ni polovicu prosječne potrošačke košarice. Situaciju dodatno pogoršavaju trgovački lanci koji su, iskoristivši pandemiju, višestruko povećali profite, dok su mali biznisi ostali bez institucionalne potpore i suočeni s rastućim nametima.

Kučuk to računa ovako:

Mali biznisi i bilo koja firma mogla je bez problema isplatiti 1415KM, uz veoma malo učešće poreza i doprinosa:
650KM plaća (porez 468KM)
420KM topli obrok + prijevoz (bez poreza)
420KM pomoć prema odluci Vlade FBiH)
1490KM neto isplata
468KM porezi/doprinosi
1978KM ukupni trošak

Napomena: Sa 744KM poreza i taksi firma je uposlenim mogla isplatiti 1840KM neto.

Nakon odluke nove odluke Vlade FBiH, to će izgledati ovako:

1000KM neto plaća (744KM doprinosi)
420KM topli obrok + prijevoz
1420KM neto plaća
744KM doprinosi
2164KM ukupni trošak

Firma je u prosincu 2024 godine mogla isplatiti 1840KM uz dodatni trošak od 744Km za doprinose, a u siječnju 2025. će moći da isplati maksimalno 1420KM (420KM manje).

Kučuk ističe da će ovakav porezni teret dodatno opteretiti poduzetnike, osobito u sektorima s nižim profitnim maržama.

Tko su najveći gubitnici?

Kučuk u svom osvrtu navodi nekoliko skupina koje će najviše osjetiti negativne posljedice novih odluka:

Mladi radnici – Visoki troškovi zapošljavanja i ulaganja u obuku mladih, uz njihovu visoku fluktuaciju, dodatno će destimulirati poslodavce. Time će se, tvrdi Kučuk, povećati odlazak mladih iz zemlje.

Niskoakumulativne grane – Industrije poput prerađivačke industrije, trgovine i uslužnih djelatnosti već se suočavaju s niskom profitabilnošću. Novi troškovi mogli bi dovesti do smanjenja broja zaposlenih i povećane automatizacije.

Mikro i mali poduzetnici – Ovi subjekti, često na rubu profitabilnosti, mogli bi zaključiti da je povoljnije privremeno obustaviti poslovanje nego podmirivati rastuće troškove.

Država – Kučuk upozorava da će porezna opterećenja dodatno smanjiti konkurentnost FBiH u odnosu na regiju, odvraćajući strane investicije i umanjujući izvoz.

Primjeri dobrih praksi i prijedlozi rješenja

Kao pozitivan primjer, Kučuk navodi Hrvatsku, gdje radnici mlađi od 30 godina plaćaju znatno niže doprinose, omogućujući im veći neto dohodak. Predlaže niz mjera koje bi Vlada FBiH trebala poduzeti:

Hitno donošenje fiskalnih zakona koji bi smanjili doprinose i poreze na plaće.
Uvođenje neoporezivog dijela plaće, prilagođenog svakoj industriji.
Omogućavanje poduzećima da isplate dodatke radnicima bez velikih poreznih opterećenja.

Kučukov apel jasno odražava zabrinutost malih poduzetnika koji strahuju da će novi nameti dodatno oslabiti gospodarstvo FBiH. „Ako se do 10. siječnja 2025. godine ne donesu izmjene odluka, teško da će poduzeća moći opstati bez značajnog povećanja cijena svojih proizvoda i usluga, što će na kraju platiti potrošači,“ upozorava.

Federalna Vlada Nermina Nikšića na samom kraju 2024. godine odredila je minimalnu plaću od 1000 KM, bez smanjivanja doprinosa, te izazvala revolt među poslodavcima, koji tvrde kako tom odlukom vlada nije pomogla radnicima, nego punjenju vlastitog proračuna.

Iako neslužbeno, postoji mogućnost da će vlasnici malih biznisa uskoro najaviti prosvjede protiv ove odluke.

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.