VJEŽBANJE NA GACKU Još četiri godine bačene u vjetar

Gacko

Općina Gacko je, poput nesigurnog tinejdžera bez radnih navika i u lošem društvu, propustila iskoristiti svoje potencijale, uronivši u letargiju i prepuštajući se propadanju. Ognjen Milinković završava svoj četverogodišnji mandat bez puno rezultata, što nije iznenađujuće s obzirom na to da ruka koja je držala kormilo nije bila sigurna niti potpuno njegova. Od popisa ciljeva s kojima je 2020. godine krenuo u kampanju, ostvareno je vrlo malo.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Za razliku od većine kandidata koji svoje programe baziraju na nekoliko ciljeva, Ognjen Milinković je u kampanju krenuo s cijelim popisom, odlučan, kako je više puta naglasio, da od Gacka napravi mali švicarski grad.

Lijepi snovi

U izjavi za portal Direkt uoči izbora rekao je kako mu je prioritet infrastruktura - prvenstveno vodoopskrba, kanalizacija i ceste, prenosi Mapa istraživačkih sadržaja.

Najavio je uređenje poslovne zone i otvaranje novih stvarnih radnih mjesta. Istaknuo je da će riješiti status svih građana Gacka, posebno mladih i umirovljenika, te naglasio da će raditi na povratku studenata kojima će osigurati da nakon završetka školovanja nastave kvalitetan život u Gacku. U tom smislu najavio je i izgradnju zgrade za mlade bračne parove, u kojoj će kvadratni metar stana biti vrlo povoljan kako bi mladi mogli riješiti svoje stambeno pitanje na početku zajedničkog života.

Tada je rekao da će biti načelnik svih građana Gacka, a da će se proračun trošiti transparentno.

Ukratko, njegova vizija je bila da Gacko za četiri godine postane "mali, uređen švicarski gradić otvoren za sve ljude dobre volje, otvoren za suradnju s državnim institucijama i sve ljude koji žele doći, investirati i živjeti u Gacku."

Obeshrabrujuća stvarnost

Četiri godine kasnije, i bez popisa, jasno je da se u Gacku smanjuje broj stanovnika. Broj osnovnoškolaca i srednjoškolaca pao je ispod tisuću, a studenti se ne vraćaju čak ni tijekom praznika, jer većina njih ljetnu pauzu između dva ispitna roka koristi za sezonski rad, uglavnom u Srbiji i Hrvatskoj.

Osim popločenog trga u središtu grada, jedino poboljšanje primjećuje se u vodoopskrbi. Iako smo iza sebe imali dugo, vruće i sušno ljeto, restrikcije su bile zanemarive u odnosu na višegodišnje iskustvo, posebno stanovnika sela, koji često do prvih jesenskih kiša uglavnom nisu imali vodu.

Milinkovićeva vlast okrenula se rekonstrukciji postojeće vodovodne mreže, s ciljem smanjenja gubitaka, što se pokazalo učinkovitim. Inače, ova lokalna vlast naslijedila je projekt dogradnje vodoopskrbnog sustava kojim je prethodna vlast namjeravala trajno riješiti pitanje vodoopskrbe. Iako su mediji tada upozoravali da je rješenje prenagljeno, vijećnici SO Gacko jednoglasno su podržali predloženi projekt. Radovi su započeli 2018. godine, a posao je trebao koštati oko 5 milijuna maraka.

“Polovicu sredstava osigurat će Europska investicijska banka (EIB), dok će općina sudjelovati s 15%. Ostatak čine bespovratna sredstva međunarodnih institucija”, rekao je svojevremeno općinski načelnik za financije Dragan Papović, dodajući da je rok otplate kredita 25 godina s razdobljem počeka od osam godina. Dolaskom nove vlasti, projekt je zaustavljen, a procjena koju su naručili pokazala je da je nerentabilan. Lokalna vlast tek će se suočiti s tužbom izvođača.

I male stvari bile su veliki problemi

Dok je odustajanje od nekih “velikih” projekata možda imalo opravdanje, načelnik i njegov tim padali su i na malim pothvatima.

Pokušaj da se u prizemlju sjedišta općinske administracije otkupi poslovni prostor i preuredi u šalter-salu nije uspio.

Isto je bilo i s gradskom tržnicom, za čiju je izgradnju bilo namijenjeno 540 tisuća maraka. Krajem kolovoza 2022. godine, kada je ugovor potpisan, rečeno je da je rok za izgradnju 60 dana. 750 dana kasnije, na prostoru gdje je tržnica trebala biti, još uvijek strše samo stupovi.

Dok su za ovaj projekt postavljana pitanja o opravdanosti i svrsi, zgrada za mlade bračne parove dočekana je kao vjesnik obnove i svjetlije budućnosti. Zato je odustajanje od nje izazvalo revolt.

Naime, iz proračuna RS Vlada je za tu svrhu izdvojila 500 tisuća maraka. Općinska vlast zatražila je promjenu namjene tih sredstava, pa su potrošena na rekonstrukciju sustava grijanja zgrade općinske administracije i spomenute tržnice. Radovi na rekonstrukciji spomenutog sustava grijanja također su bili upitni, ne samo u pogledu procedura i kršenja zakona, već i u smislu kvalitete ugrađenog materijala i cijene.

Dolaskom na vlast, Milinković i njegov tim odlučili su konzervirati sportsku dvoranu u izgradnji i odustati od kupnje zgrade za dom za starije osobe koju je prethodna vlast kaparisala. Kaznu za to platili su građani iz proračuna, budući da je bivši vlasnik sudski naplatio svoja potraživanja.

Sinergija bez energije

Jedan od aduta ove vlasti, pa i samog Milinkovića, bila je najava sinergije između rukovodstva općine Gacko i RiTE Gacko, uz podršku Vlade i institucija RS, a sve u korist građana, same općine i njezinog razvoja.

No, od te pomoći malo je što ostvareno. Nekoliko kilometara asfaltirane ceste, koju je, kao zeca iz šešira, izvukao Milorad Dodik, preskočivši procedure i nadležne institucije.

Od dogovorenog kružnog toka nije bilo ništa, kao ni od nastavka presvlačenja magistralne ceste koja prolazi kroz središte grada.

Bez zapošljavanja i industrijske zone

Jedno od obećanja načelnika Milinkovića bilo je da će otvoriti Gacko za suradnju s investitorima, institucijama Republike Srpske i otvoriti radna mjesta.

Ako se pod investicijama podrazumijeva ulaganje u realni sektor i otvaranje proizvodnih radnih mjesta, u Gacku takvih slučajeva nije bilo.

Jedina vidljiva investicija bila je u području trgovine i ugostiteljstva, vrijedna oko 4 milijuna maraka. To je, kako je načelnik Milinković ocijenio na otvaranju, "najvrednija investicija u općinu Gacko u posljednje tri desetljeća". Riječ je o marketu domaćeg trgovačkog lanca, otvorenom 4. kolovoza 2022. godine, koji je zaposlio oko 40 radnika.

S druge strane, načelnik je, na početku svog mandata, otpustio 38 radnika iz općinske uprave po nalogu upravne inspekcije.

“Ti radnici zloupotrijebljeni su u svrhu osobnih i političkih interesa u predizbornoj kampanji. Njihova zloupotreba od istih aktera nastavlja se i danas, što je moglo izazvati nesagledive posljedice za općinu”, priopćeno je tada iz kabineta načelnika Milinkovića.

Iz kabineta načelnika općine Gacko, optužujući prethodnu vlast, dodali su da se više od 50 radnika sve vrijeme vodilo kao zaposleni, iako su boravili čak i u drugim državama. No, i sam načelnik nastavio je podržavati ovu praksu, pa neki od radnika i dalje žive u inozemstvu, a primaju plaću iz općinskog proračuna.

Vječni krivac

U svemu tome, načelnik Milinković borio se s nedostatkom podrške vijećnika skupštinske većine. Podrška u lokalnom parlamentu bila je nesigurna i često je ovisila o osobnim interesima pojedinih vijećnika, kojima je načelnik morao činiti ustupke. Njegov mandat na čelu Gacka bio je hod po žici između ispunjavanja naloga stranačkih “šefova” i javnog interesa.

Načelnik Milinković, za one koji su stajali iza njegove kandidature, bio je nedovoljno poslušan. Sve je to dovelo do raspada SNSD-a na općinskoj razini. Na kraju mu je i stranački lider Milorad Dodik okrenuo leđa, iako je prije samo godinu i pol u Gacku izjavljivao da načelnik Milinković ima njegovu bezrezervnu podršku. Nekadašnji suradnici i članovi tima prebacuju odgovornost na njega, svaljujući svu krivicu za neuspjeh.

Izgubljene godine

Gacko je, unatoč rudniku i termoelektrani, razvijeno samo statistički, na papiru. U stvarnosti, nema šetališta, igrališta, parkove, ceste su loše, nogostupi ispucali, a ono malo što je učinjeno za djecu uglavnom je rezultat samoorganiziranja građana, koji su u svojim naseljima postavili golove, ljuljačke i skromni mobilijar financiran vlastitim sredstvima.

Inflacija je stipendije svela na simboličnu jednokratnu općinsku čestitku za studente. Iako je akademska godina pri kraju, ni ta mala sredstva još nisu isplaćena. Načelnik je mandat proveo između čekića – zahtjeva stranačkih i koalicijskih kolega, i nakovnja – potreba zaposlenih u pretrpanoj općinskoj administraciji. Iza sebe ostavlja općinu u apatičnom stanju, ustanove u kaosu, narušene međuljudske odnose i nepovratno izgubljene četiri godine.