VJETROPARK POKLEČANI Ugrožen jedan od najvećih projekata vjetroenergije na zapadnom Balkanu

Bankwatch, mreža nevladinih organizacija koja prati aktivnosti međunarodnih financijskih institucija kao što su Europska investicijska banka (EIB) i Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) objavila je članak naslova  "Loše planiranje Europske investicijske banke ugrožava jedan od najvećih projekata vjetroenergije na zapadnom Balkanu", misleći na vjetropark Poklečani. 

Bankwatch prati da projekti koje financijski podupire Europska investicijska Banka budu održivi, odgovorni prema okolišu i društveno pravedni, no smatraju da to ovdje nije slučaj.

Pobuna mještana

"Zbog zabrinutosti lokalnog stanovništva, Aarhus centar u Sarajevu i CEE Bankwatch Network pokrenuli su pravne postupke zbog nedostatka procjene utjecaja na okoliš i odgovarajuće procjene za projekt vjetroparka Poklečani snage 132 MW u Bosni i Hercegovini (BiH). Iskrene odluke vlasti Federacije BiH i Europske investicijske banke mogle bi odgoditi projekt", navode.

Udaljeno planinsko selo s malom, ugodnom kamenitom kućom starom preko 100 godina, jednako starim bunarom i ručno izrađenim kamenim zidom. Ovce pasu oko kuće, a područje je okarakterizirano mnoštvom cvijeća, drveća, šarenih leptira i cvrkutavih ptica. Apsolutna tišina, daleko od bilo kakvih priključaka za struju i vodu ili seoskih puteva, okružuje ovo mjesto.

Ovo nije fikcija već stvarnost – mjesto zvano Štitar u Poklečanima.

"Kuća, bunar i kameni zid pripadaju mojoj obitelji i nekoliko puta smo primili visoke ponude da ih prodamo. Ipak, uvijek smo se odlučili protiv toga jer želimo očuvati ovo mjesto u njegovoj tradiciji i kulturi. Godine 2013. slučajno sam saznao za planove izgradnje ovog vjetroparka i tada sam kontaktirao JP Elektroprivredu. Godine su prolazile, a nisam dobio nikakve informacije o napretku projekta. Sve do nedavno, nisam bio svjestan da je JP Elektroprivreda izuzeta od procjene utjecaja na okoliš za svoj projekt prema odluci Ministarstva okoliša i turizma. Obavijest je navodila da je javnost bila uključena. Međutim, kao vlasnik imovine, prvi put sam saznao za ovaj projekt bez mogućnosti podnošenja prigovora, jer je rok već bio prošao.“

Tako započinje žalba lokalnog stanovništva Europskoj investicijskoj banci (EIB) u siječnju 2024. na vjetropark Poklečani snage 132 MW. Mjesec dana kasnije, Uprava je odobrila zajam od 145 milijuna eura javnom poduzeću JP Elektroprivreda HZHB za projekt.

Nadalje, Bankwattch navodi da Bosna i Hercegovina svakako treba više obnovljive energije – a da trenutačno ima samo tri operativna vjetroparka.

"No, vjetropark Poklečani je planiran u planinskoj regiji koja graniči s parkom prirode Blidinje, ili čak djelomično unutar njega prema nekim lokalnim stanovnicima. Također je u blizini važne ornitološke oblasti Duvanjsko polje. Blidinje i Duvanjsko polje su također predloženi za uključivanje u paneuropsku mrežu zaštićenih područja Natura 2000. Lokalno stanovništvo kaže da bi vjetropark bio preblizu njihovim kućama i groblju te bi podrazumijevao uništenje 350.000 m² šumskog zemljišta", istaknuli su.

EIB krši vlastite standarde

Godine 2022., EIB je odobrila svoje nove standarde za okoliš i društvo, jačajući svoje zahtjeve za bioraznolikošću i naglašavajući potrebu da svi projekti budu u skladu s EU zakonima o okolišu.

Vlasti Federacije BiH izuzele su projekt od provođenja procjene utjecaja na okoliš (EIA) – odluka koja je osporena na lokalnim sudovima od strane Aarhus centra u Sarajevu. I EIB je prihvatila ovu odluku.

To predstavlja kršenje točke 5 EIB-ovog standarda za utjecaje na okoliš i društvo te Ugovora o energetskoj zajednici, koji zahtijeva od BiH da se pridržava EU Direktive o EIA za energetske projekte. S obzirom na veličinu projekta, njegovu lokaciju blizu zaštićenih područja i naseljenih područja, kao i njegov vizualni utjecaj na krajolik, projekt je nesumnjivo trebao biti podvrgnut potpunoj EIA.

‘Znam da investitor i vlasti u Bosni i Hercegovini do sada nisu imali skrupula u pogledu zanemarivanja zakonskih aspekata. Međutim, neprihvatljivo je da banka Europske unije, financirana novcem poreznih obveznika, aktivno podržava projekt bez adekvatnog razmatranja temeljnih ljudskih prava i bez provođenja procjene utjecaja na okoliš,’ pišu lokalni stanovnici u komunikaciji s EIB-om.

Projekt je također prekršio točku 23 EIB-ovog standarda za bioraznolikost neprovođenjem odgovarajuće procjene (AA) na Blidinje i Duvanjsko Polje:

‘Svi projekti koji bi mogli imati značajan utjecaj na lokalitet Natura 2000, zaštićeno i/ili ključno područje bioraznolikosti moraju biti podvrgnuti procjeni u skladu s EU Direktivom o staništima (odnosno odgovarajućoj procjeni).’

EIB-ova procjena okoliša nije otkrila ovaj propust unatoč svojoj obvezi da provjerava usklađenost projekata s važećim zakonodavstvom, iako je dobro poznato da procjene okoliša u BiH trebaju biti poboljšane. EIB-ova vlastita projektna dokumentacija poziva se na Izvješće Europske komisije o Bosni i Hercegovini za 2022. godinu, koje naglašava da zakonodavstvo o procjeni utjecaja na okoliš treba biti ‘provedeno i ojačano zajedno s potrebnim poboljšanjima u pristupu informacijama i sudjelovanju javnosti u procesu donošenja odluka o planiranim investicijama.’

Zahtjev za internu reviziju – evolucijski alat za odgovornost EU

Dana 15. svibnja 2024., CEE Bankwatch Network podnio je zahtjev za internu reviziju odluke Upravnog odbora EIB-a o odobrenju financiranja vjetroparka, temeljem EU Aarhus Uredbe. Ova Uredba daje ovlaštenim organizacijama pravo zahtijevati internu reviziju u slučajevima kada administrativni akt krši zakonske odredbe koje se odnose na okoliš. To je bio slučaj s Poklečanima, jer je financiranje projekta odobreno bez EIA i AA, navodi dalje Bankwatch. 

Ovo nije prvi zahtjev za internu reviziju koji je podnio Bankwatch. Najnoviji je, u ožujku 2023., zajedno s ÖKOBÜRO iz Austrije, podnio zahtjev protiv korištenja brze hitne procedure za usvajanje Uredbe za ubrzanje uvođenja obnovljive energije u Europskoj uniji, koja podriva postojeće zakone o okolišu i zahtjeve za javne konzultacije. Slučaj je sada na Europskom sudu pravde.

"Možda se čini kontraproduktivnim da organizacije koje promiču održivu energetsku tranziciju osporavaju uvođenje obnovljive energije. Ali zbog nezakonitih i nedemokratskih odluka koje podrivaju zaštitu okoliša i sudjelovanje javnosti, na to smo bili prisiljeni. Ubrzanje obnovljivih izvora energije je ključno – kao i sudjelovanje javnosti i zaštita okoliša. Slučaj Poklečani pokazuje kako će ograničavanje sudjelovanja javnosti usporiti projekt umjesto da ga ubrza. Rano uključivanje lokalnih zajednica rezultiralo bi boljim dizajnom projekta, izbjegavajući društvene i okolišne utjecaje. Sada će pravni izazovi ugroziti projekt – osim ako EIB ne odluči ispraviti svoje pogreške", ističe Bankwatch.

Osim mještana, oko vjetroparka se snažno aktivirao i Aarhus centar u BiH. "Borba za zaštitu već zaštićenog područja? Dobrodošli u Bosnu i Hercegovinu! Zona Štitara koji je dio Parka prirode Blidinje nalazi se u opasnosti zbog planova izgradnje vjetroparka na tom lokalitetu", naveli su u svojoj objavi. 

Planirani vjetropark Poklečani u općini Posušje čini 20 turbina ukupne snage 132 MW. Investicija je skuplja od 200 milijuna eura.

Iva nam piše iz Njemačke

Iva Bagarić čija je stara kuća 270 metara udaljena od prve vjetroturbine kaže kako je za projekt saznala slučajno.

"Prije 11 godina sam poslala faks u ime mene i moje pokojne majke Elektroprivredi da se mi ne slažemo s time, zato što uopće nisam znala ni što će se raditi ni gdje će se raditi, kolika će biti udaljenost, ništa nismo znali. Nitko baš nije s nama nešto konkretno pričao niti se znalo puno o projektu. Na moje upite samo su nešto banalno odgovarali. Tek kad sam bila u općini krajem prosinca, tada sam saznala da će turbina biti 270 metara od moje kuće i to je za mene neprihvatljivo. Turbina je od groblja udaljena samo 100 metara", govori Iva, koja živi u Njemačkoj, a koja se u više navrata obraćala i našoj redakciji. 

Navodila je da su iskustva vlasnika zemljišta u Njemačkoj i iskustva vlasnika zemljišta u BiH potpuno različita, a o tome smo ranije pisali. 

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.