VIADUCT NIJE JEDINI Još tri međunarodna spora prijete BiH i RS-u

Slučaj Viaduct, koji posljednjih dana dominira javnim prostorom u Bosni i Hercegovini zbog pokušaja pronalaska rješenja za dug od 110 milijuna KM slovenskoj kompaniji, nije jedina prijetnja pred nadležnima.

Naime, Bosna i Hercegovina, odnosno Republika Srpska, trenutačno se potencijalno suočavaju s još tri međunarodna sudska postupka – neki su već u fazi arbitraže – čija ukupna vrijednost, uz već spomenutih 110 milijuna, premašuje 1,7 milijardi KM.

Prema podacima Pravobraniteljstva BiH, tijekom 2024. godine vođena su dva aktivna arbitražna postupka, jedan zahtjev za mirno rješavanje spora te jedan potencijalni slučaj, prenose Nezavisne novine.

Viaduct prvi

Prvi arbitražni postupak odnosi se na već poznati slučaj Viaduct. Taj se predmet vodi pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova (ICSID) u Washingtonu, gdje su tvrtka iz Portoroža te dvojica slovenskih državljana – Vladimir Zevnik i Boris Goljevšček – tužili BiH radi naknade materijalne i nematerijalne štete u iznosu od 42,6 milijuna eura (približno 83,8 milijuna KM).

Slučaj datira još iz 2004. godine kada su Vlada Republike Srpske i HES Vrbas – u vlasništvu Viaducta – potpisali ugovor o dodjeli koncesije za izgradnju hidroelektrana Krupa i Banja Luka – Niska, vrijedan 165 milijuna KM. Ugovor je 2015. jednostrano raskinula Vlada RS-a, zbog čega je Viaduct podnio odštetni zahtjev vrijedan više od 40 milijuna eura. Kako dogovor nije postignut, tvrtka je 2016. pokrenula arbitražu, a presudom iz 2022. godine BiH je obvezna isplatiti oko 110 milijuna KM.

Elektrogospodarstvo

Drugi arbitražni postupak također uključuje slovenske subjekte – Elektrogospodarstvo Slovenije tužilo je BiH zbog neispunjenih obveza vezanih uz prijeratna ulaganja u Rudnik i Termoelektranu Ugljevik. Ukupna vrijednost potraživanja iznosi 695,2 milijuna eura (oko 1,3 milijarde KM).

Spor je nastavak višegodišnjih prijepora između RiTE Ugljevik i slovenskih partnera. Godine 2024., Elektrogospodarstvo i Holding Slovenske elektrane potpisali su tri sporazuma s predstavnicima RiTE-a, prema kojima se obvezala isplatiti 372 milijuna KM odštete. Ipak, vlasti Republike Srpske tvrde da je postupak u nadležnosti države BiH, a ne entiteta, pa je usmjeren prema Vijeću ministara BiH i Pravobraniteljstvu BiH.

Diko Cvijetinović, direktor RiTE Ugljevik, rekao je za Nezavisne novine: „U tijeku su pregovori o preostalim arbitražnim odlukama za kamate i štetu za 2022. i 2023. godinu. Ako se to riješi, kao što je dogovoren prvi dio arbitraže u Beogradu, RiTE neće imati razloga za brigu.“

Ulaganja u RiTE Gacko

Treći slučaj pred Pravobraniteljstvom BiH je zahtjev za mirno rješavanje spora koji je pokrenula Hrvatska elektroprivreda (HEP), a odnosi se na ulaganja u RiTE Gacko.

HEP traži 100 milijuna eura (oko 196 milijuna KM) odštete, zbog ulaganja u izgradnju gatačke termoelektrane tijekom 1980-ih godina. Temeljem tadašnjeg sporazuma, RiTE Gacko se obvezala Hrvatskoj isporučivati trećinu proizvedene električne energije, što je trajalo do 1992., kada je počeo rat u BiH. HEP smatra da joj se duguje 400 milijuna njemačkih maraka, pa je 2017. podnijela zahtjev za mirno poravnanje Vijeću ministara BiH.

„Od 2017. tri puta smo dobivali zahtjev Pravobraniteljstva BiH da se produlji rok za očitovanje, ali ni nakon toga nije postignuta nagodba. Postupak je još uvijek u tijeku“, naveli su iz HEP-a 2024. godine u odgovoru Nezavisnim novinama.

Nakon toga je iz Vlade Republike Srpske, konkretno od premijera Radovana Viškovića, poručeno:

„Ako HEP krene u arbitražu, Republika Srpska će pokrenuti protutužbu, kojom će tražiti da joj Hidroelektrana Plat kod Dubrovnika, dio hidrosustava Trebišnjica, nadoknadi preuzetu i nenaplaćenu električnu energiju od 1994. godine.“

Vjetropark Trusina

Četvrti slučaj odnosi se na koncesiju za izgradnju Vjetroparka Trusina, a riječ je o potencijalnom sporu vrijednom 102 milijuna eura (oko 200,7 milijuna KM). Vijeće ministara BiH već je zaprimilo upozorenje pred arbitražu. Koncesija je izdana 2012., no projekt je obustavljen jer investitor nije dostavio bankarsku garanciju. Vlada RS-a raskinula je koncesiju 2019.

Kada se svi navedeni slučajevi zbroje, zajedno s onim koji je već zaključen u Ugljeviku u korist Elektrogospodarstva Slovenije, ukupna financijska izloženost BiH i Republike Srpske doseže gotovo 2,2 milijarde KM.

Mlađen Mandić, bivši pravobranitelj BiH, kazao je za Nezavisne novine: „Ovo su igre kojima se pljačka narod, a vlast u Republici Srpskoj imala je šansu da ove sporove riješi znatno ranije. To se dogodilo i u slučaju Viaduct.“

Dodao je:„Slovenska firma će svoj novac naplatiti, tu nema dileme. Račun je ispostavljen Bosni i Hercegovini, a time Republika Srpska svoja javna dobra stavlja u ruke državi BiH.“

Mandić je podsjetio da je Viaduct ranije ponudio nagodbu:

„Mislim da je ponuda iznosila milijun eura. No, Petar Đokić mi je rekao da o tome ne može odlučiti bez odluke Vlade. Vladu je tada vodila Željka Cvijanović. Ona je prijedlog iznijela, ali Vlada ga nije usvojila. Tužba je sada pravomoćna. Mislim da ih to ni nije previše zanimalo jer nisu sudjelovali u dijeljenju tog kolača“, zaključio je Mandić.