Veljača bi trebala biti pravi zimski mjesec

Pravi zimski mjesec iu pogledu temperature iu pogledu padavina - kazao je za Agenciju Fena klimatolog Željko Majstorović iz Meteorološkog zavoda FBiH .

Pojašnjava da je trenutno na sceni sušni period u kome dominira jako polje visokog tlaka nad jugoistočnom Europom , a ta se situacija ponavlja u posljednja dva mjeseca , u prosincu i siječnju .

Za razliku od jugoistoka Europe , na zapadu je situacija bila turbulentna i sasvim kontradiktorna . Na europskim obalama bile su žestoke oluje i poplave , au Njemačkoj vlada prava proljetna atmosfera , dok se Amerika borila s ledenim olujama .

- Bilo je nevremena i većih padavina , ali do nas nije dolazilo - kaže Majstorović i dodaje da , klimatskih promjena , iako se suma padavina ne mijenja , imamo kraće intervale padavina a onda duže sušne periode .

- Sljedećeg tjedna bi konačno trebao to polje tlaka popusti i da dođu određene količine padavina . U početku će to biti kiša a krajem mjeseca i snijeg . Ta situacija će se nastaviti iu veljači i trebalo bi biti u granicama višegodišnjeg prosjeka . To će biti pravi zimski mjesec iu pogledu temperature iu pogledu padavina - kaže Majstorović .

Prosjek je , kako kaže Majstorović , oko 70 litara po metru kvadratnom , a temperatura 1 stupanj Celzija , svakako govoreći o središnjoj Bosni , a dolina Neretve i Posavine je toplija .

Na pitanje jesu li promjene vremena u ovom razdoblju povezane s klimatskim promjenama , te što se to događa s vremenom , Majstorović kaže da je na to teško odgovoriti , jer se ne znaju mehanizmi do kojih dolazi do ovoga , a ne zna se ni sasvim sigurna prognoza .

- Postoje razni scenariji koji govore o povećanju temperature od 2 do 6 stupnjeva Celzija globalnog zagrijavanja . Dva stupnja Celzija bi se dalo podnijeti , a šest bi već predstavljalo katastrofu za čitavu planetu - ističe Majstorović .

S obzirom na to da se u Federalnom meteorološkom zavodu bave istraživanjima , kaže da je sada trend da ukupna suma padavina raste , odnosno , postoji trend povećanja , ali pojedinačno .

S jedne strane , pojašnjava Majstorović , imamo veći intenzitet oborina , as druge i duže sušne periode .

Tako da i pored toga što imamo količinu vode koja zadovoljava , efekt tih padavina nije isti , jer kada intenzivnije pada u brdskoplaninskim područjima , padaline se sliju po površini , ne prodiru u dubinu zemljišta , što bi odgovaralo i poljoprivredi i vodoprivredi .

- Dakle , efekt tih padavina je lošiji . Zimi su česti periodi topljenja snijega , što smanjuje ulogu snijega za akumulaciju vode . Situacija se doista mijenja , ali globalno - zaključuje klimatolog Željko Majstorović iz Meteorološkog zavoda FBiH .