Veliki ispit za vlast: Zahtjev otkriva tko su protivnici EU

To je 15. veljače ove godine. Zahtjev će podnijeti predsjedatelj Predsjedništva BiH Dragan Čović. Premda je samo riječ o formalnom zahtjevu i tek slijede teške zadaće postizanja brojnih uvjeta i europskih standarda, to je vrlo važan čin. Zahtjev je ipak dokaz kako Europska unija honorira napredak koji je napravljen u BiH tijekom prošle godine u kontekstu novoga pristupa EU spram BiH.

Naime, zahtjev će ubrzati ispunjavanje potrebnih uvjeta, ali i razbistriti političku maglu u BiH, te će u EU biti jasno svima tko jest, a tko nije za BiH u Europskoj uniji. Naravno, kad ona ispuni sve uvjete. A do tada, što svakako neće biti tako brzo, za one koji to žele znati, tko radi, a tko samo retorički podržava članstvo BiH u EU, od energije koju ulažu u provedbu nužnih reformi u BiH ili ih čak opstruiraju.

U ovom trenutku zahtjev nije vjerodostojan, ali do 15. veljače može biti. A hoće li biti ovisi o političkoj volji vladajućih u BiH, hoće li konačno definirati i usvojiti Mehanizam koordinacije i prilagoditi Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (u dijelu koji se odnosi na tradicionalnu trgovinu). Za to postoje realne pretpostavke i za nadati se kako će tako i biti.

Međutim, treba imati na umu kako se upravo preko ispunjavanja ta dva bitna uvjeta godinama lome politička, bolje reći, koncepcijska koplja, u BiH. A sve iz perspektive različitih pogleda o postojećem Ustavu BiH, a još više s aspekta kako pojedine političke snage žele vidjeti BiH u budućnosti. Zapravo, na sceni je i sad politika koje negira postojeći Ustav BiH, pa osporavanjem Mehanizma koordinacije (BiH mora govoriti jednim glasom prema EU!) odbacuje ustavne ovlasti županija u konačnom definiranju toga jedinstvenoga glasa. Oporba, koja sebe naziva socijaldemokratskom (SDP, DF itd.) i nakon određivanja datuma predaje smatra kako podnošenje zahtjeva u ovom trenutku može biti samo "marketinški trik aktualne vladajuće koalicije na državnoj razini, jer ni jedan uvjet za njegovo ozbiljno razmatranje nije ispunjen".

Srbija i Crna Gora već vode pregovore s EU, dok BiH tek treba započeti cijeli proces

Ova oporba pokazuje kako nije oporba trenutačnoj vlasti, nego državi BiH, jer konkretan korak tako važan, kao što je zahtjev za kandidatski status, morao bi biti interes svih bez obzira na to tko je u oporbi, a tko na vlasti. Vrlo je važno u ovom kontekstu da je sadašnja oporba bila dio nelegitimne vlasti u vrijeme kad je BiH propustila ispuniti uvjete za koje sad tvrdi kako nisu ispunjeni. I da je riječ o političkim snagama koje malo drže do Ustava i pravnoga sustava, a što je temeljni uvjet za demokratsku državu i vladavinu zakona za bilo kakav razgovor o pridruživanju EU. Razgovori koji su vođeni proteklih godina pod visokim pokroviteljstvom Europske unije o provedbi odluke Europskoga suda poznate kao "Sejdić-Finci protiv BiH" pokazali su kako se SDP, a sad frakcija SDP-a Demokratska fronta, žestoko protivila usvajanju odluke koja bi omogućila istinsku konstitutivnost naroda i jamstvo prava svih građana BiH. Isto čine i negiranjem uloge županija u Mehanizmu koordinacije, insinuirajući kako se predloženom odlukom ispunjavaju želje, zahtjevi i ucjene Dragana Čovića, da se instalira posebna izborna jedinica i treći entitet.

Za nadati je se kako ova kampanja, koja samo pokazuje nedemokratske i neeuropske namjere, neće odlučujuće utjecati na one koji imaju priliku i obvezu u preostalim danima do 15. veljače u ubrzanim pregovorima konačno pokazati kako mogu donijeti važne odluke i usvojiti Mehanizam koordinacije, a s Europskom unijom prilagoditi uvjete trgovine u skladu sa Sporazumom o stabilnosti i pridruživanju.

To ne samo da je moguće, već je i nužno. Vrijeme je davno za to prošlo. Potrebno je samo da svi shvate kako se potpisani sporazumi moraju poštovati i da BiH traži članstvo u EU, a ne obrnuto, i da BiH treba ispuniti uvjete za članstvo u tom klubu, zbog svoje budućnosti, a ne Europske unije. U svakom sporazumu nešto treba žrtvovati (tradicionalna trgovina s EU) kako bi se dobilo nešto više. A to je podnošenje vjerodostojnog zahtjeva za kandidatski status, i slanje poruke kako država BiH može donositi važne odluke o svojoj budućnosti, a što će znatno pridonijeti ljepšoj općoj slici u svijetu.

Večernji List