FOTO VANDALIZAM U STOCU Bagerom kopao po stećcima i ostatcima srednjovjekovne crkve
Na području grada Stoca, na lokalitetu Crkvina u Trijebnju, nepoznati počinitelj/i je pomoću bagera uklonio stećke i vršio iskopavanje ispod njih. Koji je točan razlog ovog vandalizma, nije poznato.
Slučaj se dogodio u četvrtak, 21. 3. 2024. godine i prijavljen je Zavodu za zaštitu kulturno-povijesne baštine HNŽ, javlja Stolac.city.
Kako saznaje Hercegovina.info, na mjesto događaja danas je u popodnevnim satima izašla policija te obavila očevid.
Slijede tekstovi istraživanja Tomislava Anđelića (“Srednjovjekovna crkva u Trijebnju kod Stoca u Hercegovini”), bosanskohercegovačkog arheologa. Jedan je od najistaknutijih istraživača kasnoantičkog i ranokršćanskog razdoblja Hercegovine.
O srednjovjekovnoj crkvi
Iskopavanje u Trijebnju obavljeno je u svibnju 1983. godine. Prvo je trebalo skinuti raslinje s prostora, gdje su se očekivali eventualni zidovi. Jedini vidljivi dio objekta bio je 1 m sjevernog zida crkve pravca istok-zapad. Kvadratna mreža nije bila potrebna, jer je konfiguracija terena poslije čišćenja davala dojam da se na tom prostoru nalazi manji građevinski objekt.
Prateći zid, s vanjske i unutarnje strane, moglo se zaključiti da se u Trijebnju ne nalazi kasnoantička bazilika, nego srednjovjekovna crkva, slična planom i dimenzijama, tepčićkoj crkvi (Tepčići, općina Čitluk).
Debljina šuta unutar crkve bila je 0,50 1 m. Vanjski zidovi otkriveni su sondom 0,80 m širine. Materijal iz unutrašnjosti i s vanjskih ivica zidova odbačen je na sjevernu stranu.
Karakteristično je napomenuti da u slojevima unutar crkve i u iskopinama izvan crkve od pokretnih nalaza nije bilo gotovo ništa, samo dvije alke za vrata, više komada rimske cigle i par željeznih eksera.
Za razliku od tepčićke, crkva u Trijebnju očuvala je u cijelosti podnicu 5 – 8 cm debelih četvornih i pravokutnih ploča muljike. Kada je potpuno očišćena podnica, na cijelom se unutarnjem prostoru primijetilo da se oltarski i predoltarski prostor, za nekoliko centimetara, izdiže nad ostalim dijelom podnice. Otkriveno je i temeljno kamenje kvadratno zidanog postolja oltarske menze.
Važno je napomenuti da je pred ulazom, unutrašnjosti crkve otkrivena pravokutna ploča od krečnjaka dimenzija 1,70 x 1,10 m. Radi se, sigurno, o nadgrobnoj ploči.
Dakle, crkva je po građevinskim elementima slična crkvi u Tepčićima. I ova je jednobrodna s polukružnom apsidom koja izlazi vani. Njezine su vanjske dimenzije 8,10 x 4,80 m. Očuvani zidovi variraju od 0,50 do 1 m visine. Vjerojatno je crkva je imala krov od kamenih ploča bez drvene konstrukcije.
O stećcima uz crkvu
S desne, zapravo južne strane crkve nalaze se dva velika stećka-ploče s ukrasima. Oba na krajevima imaju bordure od lozica s trolistima. Jedan od njih ima gornju površinu razdijeljenu na dva jednaka dijela tordiranom vrpcom. U oba polja predstavljen je štit s mačem. Na štitovima se vide rozete s četiri, a u sredini sa šest listova.
Na stećku s desne strane ulaza u crkvu isti su ukrasi, samo što se na gornjoj površini vidi jedan štit s mačem.
Zapadno od crkve, nekih 20-ak m, nalazi još jedan stećak, čiji štit s mačem i rozetama okružuje tordirana vrpca. U kutu je izrađena šesterolista rozeta. Imaju li stećci uz crkvu neke bliže veze s crkvom, nije jasno.