Usvojen je zakon o ustanovama socijalne zaštite u FBiH. Što to točno znači?

Povodom usvajanja Zakona o ustanovama socijalne zaštite FBiH (28.7.) na sjednici Doma naroda Parlamenta Federacije BiH, iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike su priopćili da će Zakon stupiti na snagu osam dana od dana objave u Službenim novinama FBiH, s obzirom da je Predstavnički dom ranije usvojio ovaj Zakon u istom tekstu.

Ovim zakonom uređuju se djelatnost i korisnici usluga ustanova socijalne zaštite FBiH, osnovni i posebni standardi u pogledu obavljanja njihove propisane djelatnosti i zaštite prava smještenih korisnika, tijela upravljanja, nadzora i rukovođenja, financiranje, nadzor nad radom, te druga pitanja od značaja za rad i funkcioniranje ustanova socijalne zaštite FBiH.

Zakonom se uređuje funkcioniranje pet javnih ustanova socijalne zaštite čiji je osnivač Parlament Federacije BiH, a to su Drin, Bakovići, Pazarić, Ljubuški i Sarajevo.

"Cilj je da se uspostavi kvalitetan pravni okvir za transformaciju oblika zbrinjavanja socijalno osjetljivih kategorija u ustanovama socijalne zaštite. Također, želimo otkloniti većinu uočenih problema oko uspostave i provedbe minimalnih standarda stručnog rada, da se ispune nužni infrastrukturni preduvjeti od strane ovih ustanova za kvalitetno pružanje usluga, te da se značajno profesionaliziraju upravljačke, nadzorne i rukovodne pozicije", rekao je federalni ministar rada i socijalne politike Vesko Drljača.

Zakon određuje da se u ustanovi Pazarić mogu primati korisnici starosti do 30 godina života, dok se u ustanovama Bakovići i Drin ne mogu primati osobe mlađe od 18 godina. Također, u ustanovi Pazarić moći će se primati i djeca kojima je dijagnosticiran poremećaj u ponašanju i osjećajima koji se pojavljuju u djetinjstvu i adolescenciji, a za koje trenutno u FBiH ne postoji adekvatna institucionalna zaštita.

Ustanove i njihovi uposlenici su dužni postupati u skladu sa međunarodnim standardima, po načelu humanizma i poštivanja osnovnih ljudskih prava i sloboda, te informirati korisnike usluga i uključiti ih u proces odlučivanja shodno njihovim mogućnostima.

Izričito je zabranjena diskriminacija, zlostavljanje i prisila, osim u posebnim slučajevima propisanim zakonom. Korisnici imaju pravo na privatnost i povjerljivost osobnih podataka i pritužbu. Zakonom su utvrđena tijela upravljanja (upravni odbor), nadzora (nadzorni odbor) i rukovođenja (direktor), njihova nadležnost, način imenovanja, te posebni uvjeti za obnašanje ovih funkcija.

Upravni odbor će imati pet članova, po jedan iz reda stručnih uposlenika ustanove i iz reda zakonskih zastupnika korisnika usluga ustanove, dok se tri člana imenuju iz reda stručnih osoba iz oblasti i zvanja utvrđenih posebnim kriterijima za imenovanje u UO ovih ustanova. Imenovat će se i jedan zajednički nadzorni odbor koji će vršiti nadzor nad financijskim poslovanjem svih pet ustanova, priopćeno je iz Federalnog miistarstva rada i socijalne politike.