URBANO PČELARSTVO Hoće li se košnice naći na zgradama širom BiH

Prva Međunarodna konferencije o urbanom pčelarstvu u Bosni i Hercegovini, na temu "Urbano pčelarstvo – novi koncept poboljšanja kvaliteta životne sredine u urbanim sredinama”, održana je u Trebinju. Iako se do nedavno mislilo da pčele ne trebaju živjeti u gradu, posljednjih godina pokazalo se da je i gradska sredina za njih izuzetno kvalitetna, u nekim slučajevima i bolja od ruralnih područja.

Jedan od sudionika konferencije bio je predsjednik Beogradskog udruženja pčelara Stanko Rajić. Prema njegovim riječima urbani pčelinjaci se mogu držati na krovu višekatnice, u dvorištu obiteljskih stambenih objekata ili u tzv. urbanim baštama, mjestima u gradu koja predstavljaju samoodržive mini-ekosisteme namijenjene lokalnom uzgoju hrane.

“Med koji trenutno vrcamo je med iz košnica koje se nalaze na krovu nekoliko zgrada u Beogradu. Imamo na još nekoliko lokacija tako male pčelinjake i svake godine radimo kemijsku analizu i polensku analizu u Centru za ispitivanje namirnica. Kada pričamo o urbanom pčelarstvu ne mislimo samo o pčelama i medu, obraćamo se i društveno odgovornim tvrtkama, pravimo radionice, odlazimo u škole i vrtiće, pokušavamo ukazati na važnost pčele. Svi znaju za med, a malo tko zna da je dobrobit pčela prema okruženju daleko veći”, istaknuo je za Hercegovina.info Stanko Rajić, predsjednik beogradskog Udruženja pčelara.

Iz Udruženja pčelara Republike Srpske naglašavaju da je ovaj vid pčelarstva još uvijek novina. Očekivanja su da će RS uskoro biti prva koja će imati zakonski regulirano ovo pitanje.

“Urbano pčelarstvo je nešto novo što se spominje kao termin i zajedno sa Ministarstvom poljoprivrede pokušavamo iznaći mogućnost da se to i zakonski riješi, a na dobrom smo putu”, rekao je Damir Barašin, predsjednik Saveza pčelara Republike Srpske.

Urbano pčelarstvo ima i prednosti i mane. Prednosti su manjak pesticida, odnosno izravnih otrova štetnih za pčele. Također, veliki broj medonosnih biljaka koje cvjetaju od ranog proljeća do kasne jeseni pozitivno utječe na razvoj i produktivnost samih pčela. S druge strane, uslijed gradskog zagađenja pčele u gradovima žive pet ili šest dana kraće u odnosu na ruralnu sredinu. Hoće li se košnice naći na zgradama širom BiH ostaje nam za vidjeti.