UNATOČ PROTIVLJENJU HDZ-a Bradara potpisala Zakon o južnoj interkonekciji

Predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara, koja je potpredsjednica HDZBiH, 10. veljače je potpisala ukaz o proglašenju Zakona o plinovodu 'Južna interkonekcija BiH i Hrvatska', saznaje Fokus.ba.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Učinila je to, usprkos žestokim opstrukcijama njene stranke, odugovlačenju i protivljenju da se ovaj zakon usvoji u formi u kojoj je usvojen. Naime, zastupnici i izaslanici HDZ-a u Federalnom parlamentu, u konačnici nisu ni glasali za ovo zakonsko rješenje.

Kada stupa na snagu

Da Bradara nije potpisala ovaj ukaz, prekršila bi Ustav, jer se radi o nadležnostima predsjednika FBiH da potpisuje odluke koje usvaja Parlament. Isto vrijedi i za HDZ-ovca Tomislava Martinovića, čelnika Doma naroda PFBiH. I njegov potpis se nalazi na zakonskom rješenju kojeg nije prihvatio HDZBiH.

DOM NARODA PARLAMENTA FBiH 'Usvojen zakon o Južnoj interkonekciji'

Zakon o Južnoj interkonekciji usvojen je danas većinom glasova u Domu naroda Federacije Bosne i Hercegovine. Za usvajanje ovog zakona glasovala su 53 izaslanika, 4 izaslanika bila su suzdržana, a…

Budući da je potpisan 10. veljače, ovaj zakon će de facto i de jure, stupiti na snagu 18. veljače, dakle osam dana nakon objave u Službenim novinama FBiH.

Južna interkonekcija, koja podrazumijeva izgradnju plinovoda prema terminalu na otoku Krku u Hrvatskoj, znači kraj monopola ruskog 'Gazproma' i istovremeno ukidanje ovisnosti BiH o ruskom plinu.

Ipak, prije nego što se ove zakonsko rješenje počne implementirati morat će se potpisati međudržavni sporazum između BiH i Hrvatske. Potpisivanje tog sporazuma mora odobriti Vijeće ministara BiH u kojem sjede kadrovi HDZBiH.

Znakoviti Čović

Sam predsjednik HDZBiH Dragan Čović, dva dana prije nego što će Bradara, kako ne bi kršila Ustav FBiH, ipak potpisati Zakon o južnoj interkonekciji, u izjavi za medije je dao je znakovitu izjavu kojom nagovještava da stvari ipak neće ići glatko.

Naime, Čović je rekao da bi, čak i uz potpunu suglasnost svih strana, za njegovu provedbu bilo potrebno najmanje šest do sedam godina.

''Interes Hrvatske je da se ovaj pravac uspostavi, ali da su svi htjeli, već bismo bili bliže realizaciji. Predlagao sam rješenje na fini način, ali neki to ne žele. Ovaj zakon, u trenutačnom obliku, nije provediv, a oni koji su ga donijeli sada druge optužuju za nekakve ruske utjecaje'', zaključio je Čović.

Njegova stranačka kolegica Marina Pendeš, koja je izaslanica u Domu naroda PSBiH dan ranije u intervjuu za Federalnu TV rekla kako za HDZ ovo nije završena priča.

''S posljedicama će se suočiti oni koji su napravili ili da kažem pokazali silu demokracije u Federaciji Bosne i Hercegovine. Naravno, da biste vi napravili projekt južne plinske interkonekcije, vi morate razmišljati o tome da napravite međunarodni sporazum, da se još puno toga odradi'', rekla je Pendeš.

Jesu li posljedice za stanovništvo Bosne i Hercegovine (koje trenutačno po pitanju plinifikacije ovise o volji Rusije) te da će HDZBiH u Vijeću ministara (uz pomoć SNSD-a) blokirati usvajanje prijedloga međudržavnog sporazuma, ostaje za vidjeti.