ULICE SVE PRAZNIJE U ovoj općini škole nemaju potrebu za organiziranjem druge smjene

Načelnik općine priznaje da muku muči da zadrži i srednju školu, osnovaca je sve manje, a u ljubinjskom porodiljnom odjeljenju, gdje su se djeca rađala još davnih šezdesetih godina pa sve do rata, odavno nema dječjeg plača.

Među brojnim općinama Republike Srpske, Ljubinje je jedna od onih manjih, koja polako izumire jer se, u odnosu na službeni popis iz 2013. godine, od 2.595 stanovnika taj broj danas, sudeći po svim pokazateljima, ali i izjavama brojnih Ljubinjaca i Ljubinjki, znatno smanjio, pišu Nezavisne.

U Ljubinju se u šali kaže da su odavno nazvani Bermudskim trokutom jer u ovoj općini gotovo i ne prometuje javni prijevoz, osim linije Trebinje – Ljubinje, koja se nekoliko puta trebala ugasiti, tisak tu godinama ne dolazi, a mladi ljudi koji odlaze na školovanje u druge gradove uglavnom se ne vraćaju.

O lošoj demografskoj situaciji u Ljubinju ne postoje ni precizni podaci, osim tužne slike da već u predvečernjim satima na ljubinjskim ulicama gotovo da nikoga nećete sresti jer škole nemaju potrebe za organiziranjem nastave u popodnevnoj smjeni, barem ne srednjoškolsko obrazovanje, a u kafićima, koji su nekada vrvjeli od omladine, osim konobarice i eventualno još nekog rijetkog gosta nema nitko drugi.

U općinskoj upravi kažu da pokušavaju promijeniti ovu izuzetno lošu demografsku sliku, u kojoj i ne postoje relevantni podaci koliko je u prošloj godini rođeno djece jer se djeca rađaju i upisuju uglavnom u Nevesinju ili Trebinju, umrlih je bilo 41, s tim da ponovo ne postoje podaci o onima koji su umrli u bolnicama u okruženju i taj broj je veći. Mladih bračnih parova je upisano 19, s tim da je 14 vjenčanja bilo u Ljubinju… Drugi su se vjenčavali od Beograda do Trebinja, ali još imaju ljubinjsko prebivalište.

Načelnik općine Ljubinje Stevo Drapić priznaje da muku muči da zadrži i srednju školu, osnovaca je sve manje, a u ljubinjskom porodiljnom odjeljenju, gdje su se djeca rađala još davnih šezdesetih godina pa sve do rata, odavno nema dječjeg plača, dok one sve rjeđe porodilje odlaze u rađaonice u Nevesinju i Trebinju, gdje se mališani i upisuju u knjige rođenih.

“Sada idemo u neki program da za mlade bračne parove gradimo jednu stambenu zgradu, gdje bi općina snosila jedan dio potrebnih sredstava, ali ne možemo naći investitore koji se za to teško odlučuju kada je Ljubinje u pitanju”, kaže načelnik Drapić.

Iako je Ljubinje bilo možda i prva općina u Republici Srpskoj koja je nudila subvencije od 500 maraka za svaki sklopljeni brak u ovoj općini, načelnik Drapić je i sam svjestan da to danas nije mnogo i da mladim ljudima za ostanak treba ponuditi mnogo više.

“Sve pokušavamo, ali malo toga mi možemo uraditi s našim skromnim proračunom od oko 2,7 milijuna maraka. Mladim ljudima je prvenstveno potrebno zaposlenje, tako da smo sada pokrenuli nekadašnju tekstilnu industriju, a pokušavamo ponovo pokrenuti i metalnu. Nudimo mladim obrazovanim ljudima pripravnički staž na godinu dana pa ako se pokažu sposobnim tražimo načine da ih i zadržimo, ali je sve to malo ako nemamo sustavno rješenje, a ono je nemoguće izvesti novcem kojim raspolažemo”, kaže Drapić.

U Ljubinju, tvrde u općinskoj upravi, nisu bez ideja i mnogi prirodni potencijali ostaju neiskorišteni poput projekta zračne banje “Bančići” u istoimenom selu, gdje od pamtivijeka žive stogodišnjaci upravo zahvaljujući činjenici da je u pitanju takav zrak i uopće okruženje u kome i listopadno drveće ostaje i zimi zeleno, poput čudnovatog hrasta u ovom selu.

Ispitivana su na teritoriju ove općine i potencijalna nalazišta ruda, ali je za sve to potreban veliki novac, a investitori izbjegavaju ovo mjesto i zbog činjenice da je sa svijetom povezano lošom infrastrukturom jer, osim nedavno rekonstruiranog puta prema Trebinju, drugi putevi su u lošem stanju, naročito prema susjednom Stocu i dalje prema zapadu i granici s Europskom unijom.

Drapić tvrdi da Republika Srpska ništa nije uradila kako bi male općine imale određene benefite, što je sasvim neophodno i što se, po njegovom mišljenju, mora sustavno raditi. Kada bi s te strane imali više sredstava imali bi, kako dodaje, i ideju kako Ljubinje oživjeti.