Ulazi li zapadni Balkan u nove nestabilnosti?

Na velike opasnosti upozoravaju mnogi državnici, papa Franjo, civilno društvo ali one ne jenjavaju, a s obzirom na povijesno "trusno područje" zemalja zapadnog Balkana, nemali je broj onih koji upravo tu očekuju sljedeće napetosti. Mnogi analitičari upozoravaju kako će fitilj za to biti poziv NATO-a Crnoj Gori za članstvo u Alijansi, čemu se žestoko protivi Rusija, gdje je čak i njihov parlament (Duma) pozvala tamošnju Skupštinu da ne ulaze u NATO, piše Dnevni list.
Prema informacijama britanskih medija, poziv će se dogoditi već danas, što veliki broj analitičara tumači samo na jedan način - prst u oko Rusiji.

Poziv NATO-a

Ugledni britanski magazin The Guardian navodi informacije iz više diplomatskih izvora kako će NATO upravo u srijedu uputiti službeni poziv Crnoj Gori što će pak dodatno podgrijati tenzije s Rusijom.
One su ionako došle do usijanja nakon što je Turska, inače članica NATO-a, oborila ruski zrakoplov, pod optužbom kako je narušio turski zračni prostor. Rusija je u nekoliko navrata jasno navodila kako bi proširenje NATO-a bila provokacija, a kako su se u posljednje vrijeme u Crnoj Gori dogodili masovni prosvjedi, zapadni dužnosnici kao i politički vrh Crne Gore uvjereni su kako iza svega stoje Srbija i Rusija.
Bilo kako bilo, crnogorska Skupština je izglasala ulazak u NATO, a nakon službenog poziva Crnoj Gori će biti potrebno između 12 i 18 mjeseci da završi proces ulaska.
- Crna Gora je prešla dalek put kako bi se pridružila euroatlantskoj obitelji. Slanje pozivnice bit će povijesna odluka i to će biti signal naše kontinuirane posvećenosti zapadnom Balkanu, rekao je Jens Stoltenberg, generalni tajnik NATO-a.
On pak nije sa sigurnošću mogao kazati da će pozivnica biti poslana u srijedu. Američki veleposlanik pri NATO-u Douglas Lute poručio je pak kako se odluka NATO-a vezano za Crnu Goru uopće ne odnosi na Rusiju.

Napeta situacija

S obzirom kako je vrlo izgledno da će Crna Gora zaista postati članicom NATO-a, to će biti četvrta zemlja iz regije, jer su prije nje Alijansi pristupile Hrvatska, Slovenija i Albanija. Srbija se još uvijek protivi ulasku u NATO, s obzirom kako je bila bombardirana od strane alijanse.
Kada je u pitanju naša zemlja, Hrvati i Bošnjaci su za ulazak u Alijansu, Srbi to kategorički odbijaju tako da se u nekoj skoroj budućnosti ipak ne može očekivati da postanemo dio NATO-a. Kada svemu ovome dodamo i posljednja geopolitička događanja, koja su se gotovo uvijek kroz povijest prelamala preko leđa zemlja zapadnog Balkana, naročito BiH, jasno je kako ulazimo u razdoblje neizvjesnosti.
Naime, EU je zbog svih na početku pobrojanih svjetskih žarišta pojačala svoje angažmane na putu Srbije, Crne Gore i BiH u svoje društvo, omekšala svoj pristup (iako će se uvjeti morati ispuniti). Sve su jača najave o novoj diplomatskoj ofenzivi SAD-a u BiH i cijeloj regiji, a to se tumači time što se želi umanjiti ili eliminirati utjecaj Rusije i Turske u regiji.
Ako znamo kako je na Balkanu dovoljna i najmanja iskrica da zapali veliku buktinju, obični građani su s razlogom zabrinuti razvojem situaciju na globalnom, ali i regionalnom planu. Na kraju krajeva, nedavno je njemačka kancelarka Angela Merkel upozorila na mogućnost novih sukoba na Balkanu. Ipak, za nadati se kako će svi donositelji odluka ipak imati mudrosti i staloženosti jer nam je svima više dosta i ratova, jada, siromaštva i agonija, jer u "zemljama krvi i meda" predugo je tekla krv, valjda je vrijeme da desetljećima teče med.

Dnevni list