FOTO  Učiteljica Marija Hrkać iz Širokog Brijega oživljava davno zaboravljenu vještinu heklanja

Poput svake niti koja počinje svoj put tako i priča o Mariji Hrkać, zaljubljenici u heklanje, započinje s šarenim koncem i iglom. U svijetu heklanja ne postoji granica između stvarnosti i mašte, jer svaka petlja nosi sa sobom priču, svaki šav je rukopis, a svaki konac je dio čarolije. Danas vas vodimo u taj čarobni svijet kroz priču o Širokobriježanki Mariji, koja ne samo da stvara prekrasne dekoracije i sitnice, već također oživljava svoju kreativnost kroz ovu pomalo zaboravljenu vještinu.

Marija nije samo „heklačica“, ona je umjetnica koja svaki konac pretvara u priče, boje u emocije, a svaki trenutak u nešto posebno. Upoznajte priču o njezinoj strasti prema heklanju i svijetu koji je stvoren njezinim vještim rukama i maštovitim umom.

„Zovem se Marija Hrkać, imam 27 godina i živim u Širokom Brijegu. Završila sam Razrednu nastavu i nadam se poslu u struci. To je posao koji volim i u kojem zaista uživam. Ne smatram se ni po čemu posebnijom osobom od drugih ljudi, osim što imam taj svoj hobi. U djetinjstvu sam uvijek voljela plišance, medvjediće i ta ljubav je ostala i dan danas. U duši sam zapravo i dalje dijete, i smatram da to nije ništa loše, dapače, svatko od nas bi trebao imati to nešto djetinje u sebi, i njegovati to kroz cijeli život. Iz ljubavi prema plišancima, preko moje bake, rodila se i ljubav prema heklanju“, izjavila je Marija za Hercegovina.info.

Heklanje je kao tajni recept koji se prenosi s koljena na koljeno, gdje svaka petlja nosi miris djetinjih uspomena i topline obiteljskih okupljanja.

„Ljubav prema heklanju naslijedila sam od svoje pokojne bake. U djetinjstvu bi ona plela i heklala šlapice za zimu svojim unučićima. Uvijek bih je promatrala dok ih je radila i bilo mi je jako zanimljivo, ali izgledalo je kao nešto što je nemoguće naučiti. S vremenom, kako sam često dolazila kod nje, počela me učiti malo po malo i postepeno sam usvojila neke osnove. Čudno je zapravo, jer je ona umrla prije nekoliko godina, a ja se heklanjem bavim tek zadnje dvije godine. To je nešto što se urezalo u moju podsvijest još od malih nogu, i onda se dogodio taj neki „klik“ gdje sam krenula s neprestanim učenjem i usavršavanjem iz dana u dan.

Smatram da je ljubav moje bake bila pokretač ovog mog hobija za kojeg želim da svakim danom postaje bolji i bolji, kao svojevrsna uspomena na nju. To je nešto što „posjedujem“ zahvaljujući njoj“, dodala je.

Oni koji su se barem jednom okušali u heklanju znaju da svaka provučena nit nosi priču o strpljenju i neizmjerljivoj ljubavi. Marija Hrkać, neosporno svjedoči o tome. Njezin put od osnovnih poteza pa sve do složenih igračaka predstavlja pravu lekciju o tome kako strast i upornost mogu preobraziti obične končiće u prava remek-djela, a uspomene u umjetnost.

„Kako sam već navela, heklanjem se aktivno bavim već dvije godine. Na početku, sam izrađivala neke jednostavnije sitnice i igračke, i bilo mi je potrebno dosta vremena kako bih jedan proizvod dovela do finala. No, kako je vrijeme prolazilo, postajala sam sve brža i samouvjerenija”, izjavila je naša sugovornica te dodala:

“Heklala sam složenije igračke za koje sam nekada mislila da ih nikada neću znati napraviti, ali tada sam shvatila da je heklanje nešto što doista volim, želim raditi, i što će me činiti prepoznatljivom. Želim da svaki proizvod bude ogledalo ljubavi, utrošenog vremena, strpljenja, kvalitete i originalnosti. Smatram da preko heklanja razvijam svoju kreativnost i da nikad prije nije bila toliko izražena kao sada. Ideje za svoje kreacije ponekad pronalazim na internetu, nekad dobijem ideje od ljudi, ali i dosta toga uradim „iz glave“.

Često radim neke životinje koje volim, a ono sto mislim da je bitno napomenuti je upravo činjenica da je ljubav prema plišancima ostala iz djetinjstva i traje i dan danas. Iako imam 27 godina, u duši sam i dalje dijete, i želim da uvijek tako ostane. Zbog te ljubavi prema igračkama i medama, još više uživam u ovom hobiju i u svojim kreacijama.”

Heklanje nije samo umjetnost nego i svojevrsna terapija koja vodi u svijet mašte i kreativnosti, pružajući bijeg od svakodnevnih briga i stresa. Svaka petlja je kao korak prema unutarnjem miru. Mjesto u kojemu se sastaju tišina, boje i uzorci, a svaki trenutak je prilika za resetiranje i ponovno povezivanje s vlastitim unutarnjim mirom. Za strastvene ljubitelje, heklanje često postaje šareni most koji povezuje stvarnost s njihovim svijetom snova.
 
„Smatram da je heklanje velika umjetnost i da svaki proizvod govori sam za sebe, ali isto tako heklanje doživljavam kao opuštanje i bijeg iz svakodnevnice, bijeg u neku drugu dimenziju i svijet, koji je samo moj, i u koji nitko drugi nema pristup“, izjavila je.

Heklanje za našu sugovornicu predstavlja mnogo više od stvaranja rukotvorina. Dok se posvećuje svom umjetničkom djelu, svaka nit postaje korak prema unutarnjem miru.

„Sve što radim mora biti savršeno i tako pristupam svakoj svojoj kreaciji. Dok sve ne bude onako kako sam zamislila do zadnjeg detalja, ne smatram da je gotovo. Želim da svaki proizvod bude kvalitetan, unikatan, originalan i nešto čime se mogu ponositi“, dodala je.

U čarobnoj zbirci heklanih kreacija koje ova simpatična Širokobriježanka svakodnevno stvara, očekuje vas prava riznica raznovrsnih sitnica. I dok se buketi i dječje igračke ističu kao njezini najdraži radovi, svaka kreacija izrađena je s posebnom pažnjom i neizmjernom ljubavlju, te zbog toga postaje priča za sebe, unikatna i posebna.

„Među svim svojim heklanim stvarima, posebno mi je priraslo srcu kreiranje buketa. Pitate se zašto? Pa, sve je počelo kad sam jednog dana na internetu ugledala heklani buket koji me potpuno očarao i probudio maštovitost u meni. Dugo sam razmišljala o tome da i sama krenem stvarati vlastite bukete, no činilo mi se da je postojao neki neobjašnjiv strah koji me kočio, ni sama ne znam iz kojeg razloga. Nakon mnogo vremena provedenog u razmišljanju i planiranju, donijela sam hrabru odluku - zašto ne pokušati?

Počela sam s prvim buketom, a ideje su se same razvijale. S ponosom mogu reći da su stvarno nešto sto ljude toliko oduševljava i upravo zbog njih sam shvatila da uvijek treba slušati sebe i svoj unutarnji glas. Do danas sam stvorila mnogo različitih buketa, svaki sa svojim jedinstvenim šarmom. Smatram da sam donijela dobru odluku jer su moji buketi nešto što se rijetko viđa na našim prostorima, i čak i šire. Zato su ljudima iznimno zanimljivi i posebni, a meni pružaju neopisivo zadovoljstvo. Svaki novi buket predstavlja novu priču i izazov, a moja strast prema heklanju postaje samo jača“, kazala je.

Pronalaženje novih ideja u svijetu heklanja često je poput traganja za blagom ili iglom u plastu sijena. Ponekad je izazovno, jer inspiracija može biti tajanstvena i neuhvatljiva, no kako to obično biva, svaki kreativni um neumorno istražuje i eksperimentira dok ne pronađe rješenje. Takav je slučaj i s našom sugovornicom Marijom.
 
„Ideje za moje kreacije u posljednje vrijeme rađaju se same od sebe, kao da imam neki izvor kreativnosti koji nikada ne presušuje. Heklanje je postalo moje vlastito carstvo maštovitosti, gdje svakim novim proizvodom ta maštovitost raste, a ideje naviru same od sebe. Kao što sam već spomenula, ove inspiracije često su usmjerene prema mojim heklanim buketima, svakom cvijetu i medvjediću u njima, bojama, ukrasnom papirom i svim ostalim detaljima koji ih čine posebnim.

Ono što za mene predstavlja pravi dragulj i duboko zadovoljstvo jest reakcija ljudi koji prime moje kreacije. To iskreno ispunjava moje srce i donosi pravu radost. I upravo zbog tih trenutaka, želim se neprestano posvećivati heklanju i nadam se da će se iz ovog hobija razviti nešto više“, kazala je.

Kao što je i sama navela nekoliko puta tijekom našeg razgovora, razgovor s ljudima predstavlja velik izvor inspiracije za njezine kreacije. „Ponekad čak i sami ljudi potaknu moju kreativnost. Često dobijem zamisli od drugih ljudi, ljudi koji imaju neku ideju, ali nisu sigurni je li izvediva. Takvi izazovi me ispunjavaju, jer konačni rezultat uvijek potvrdi da se trud i traganje za savršenstvom isplate“, izjavila je.

Njezina mašta nije se zaustavila samo na stvaranju heklanih buketa i igračaka, čak štoviše s vremenom je razvila izvanrednu vještinu izrađivanja likova iz trenutno najpopularnijih crtanih filmova.

„Također, radim likove iz crtića, čak šest različitih likova iz jednog crtića. Želim ih završiti do Božića kako bih razveselila jednu djevojčicu koja ih obožava gledati. Iako možda može zvučati kao puno vremena, ipak se radi o razdoblju od lipnja do Božića, shvaćam da za postizanje savršenstva treba uložiti mnogo truda, vremena, strpljenja i ljubavi. Svaki komadić konca postaje dio priče i svakog trenutka koji će obogatiti život osobe koja će ga primiti“, dodala je.

Unatoč tome što na prvi pogled možda može zvučati nevjerojatno, s obzirom na činjenicu da su naše majke, bake i prabake provodile mnogo vremena udobno smještene u foteljama, uronjene u svijet heklanja, činjenica da se ova vještina pomalo gubi, stvara poprilično velik izazov za Mariju. Barem kada je riječ o pronalaženju odgovarajućih materijala za heklanje.

„Što se tiče materijala, najveći dio nabavljam iz raznih dijelova Bosne i Hercegovine. No, često se dogodi da čak ni u poznatim trgovinama gdje inače naručujem, ne mogu pronaći određene vrste materijala koje mi trebaju. Tada krećem u potragu po raznim izvorima dok ne pronađem ono što mi je potrebno.

Sjećam se jednog slučaja kad sam očajnički tražila čupavu vunicu za heklanje malenih ovčica i nisam je uspjela pronaći nigdje. Tada sam se odlučila obratiti divnoj ženi iz Srbije, koju u stvarnosti ne poznajem, već pratim njezin poslovni profil na društvenim mrežama. Obratila sam joj se, objasnila svoju situaciju, i ona je bez oklijevanja kupila sve što mi je trebalo u Srbiji i poslala preko svog brata kod nas. Ta njezina nesebična gesta me duboko dirnula, i uvijek ću joj biti zahvalna na tom velikodušnom činu. Takvih ljudi danas zaista nema mnogo.

Što se tiče vremena potrebnog za izradu mojih kreacija, sve ovisi o njihovoj složenosti. Za manje komplicirane bukete, obično mi treba oko tri sata. No, sve ovisi o tome koliko je nešto kompleksno, veliko i zahtjevno. Što se tiče buketa, cvijeća i medvjedića, sve te heklam sama, a moja divna prijateljica Ines brine se da sve bude lijepo zapakirao, za što sam joj neizmjerno zahvalna“, izjavila je.

U našem svakodnevnom životu, često se okružujemo s ljudima koji dijele naša mišljenja i strast prema sličnim stvarima jer to stvara osjećaj pripadnosti. No, kada je vaša strast vezana uz vještinu koja je već odavno zaboravljena, pronalazak ljudi sličnih godina s istim hobijem može biti poprilično težak izazov. Pred istim se našla i naša sugovornica Marija.

„Nisam upoznala puno istomišljenika s kojima mogu podijeliti svoju strast prema heklanju i razmijeniti iskustva. No, ono što mi je posebno drago jest što mi se prije par mjeseci javila jedna djevojka koju čak i ne poznajem osobno. Ona mi je rekla da je prateći moj profil i moj rad, odlučila zakoračiti u svijet heklanja. Motivaciju za svoj vlastiti početak u heklanju pronašla je upravo kroz moj rad i zbog toga mi je iznimno drago i ponosna sam na to što radim. To su trenuci koji me dodatno inspiriraju i čine moju strast prema heklanju još većom“, priznala je.

Širokobriježanka Marija Hrkać jedna je od onih ljudi koji su skupili hrabrost i odlučili krenuti u avanturu za kakvu se rijetki odlučuju. U vremenu kada mnogi provode sate pred ekranima, njena priča zrači inspiracijom i toplinom. Ona nas podsjeća na važnost istraživanja vlastitih interesa i hobija, dok istovremeno širi pozitivnu energiju i pokazuje da strast i kreativnost uvijek pronađu svoj put prema svjetlu, bez obzira na izazove koji nam se nalaze na putu.

„Kada razmišljam o budućnosti, vidim sebe kako kombiniram svoj posao u školi s heklanjem. Moja želja je da  heklanje bude nešto što opisuje mene, nešto po čemu ću biti prepoznatljiva. Iako ne znamo što budućnost donosi, uz Božju pomoć želim da se moj hobi razvija i raste, s vremenom dosežući nove razine. Vjerujem da se uz neprestano usavršavanje i posla i ovog hobija, mogu postići velike stvari. Nebo je granica“, poručila je.
 
Na kraju smo je zamolili da uputi nekoliko riječi čitateljima Hercegovina.info koji možda razmišljaju o tome da se upuste u ovo zaboravljeno umijeće.

„Za sve koji su zainteresirani za heklanje, ali osjećaju neki strah, vjerujte mi i ja sam ga iskusila. No, zapravo, najviše žalimo zbog stvari koje nismo pokušali. Važno je krenuti i započeti raditi. Svi griješimo, i to je sasvim normalno i ljudski. Ali ono što je ključno jest da iz svojih pogrešaka učimo i svakim danom postajemo bolji. Najbolji trenutak za početi je upravo sada! Nemate što izgubiti. Svaki početak je izazovan, ali kako vrijeme prolazi i kako se više posvećujete sebi i svom radu, heklanje postaje sve draže. Počnete voljeti sebe više, cijeniti svoj trud, i osjećate se vrijednima, a ovaj hobi zaista donosi tu vrijednost“ zaključila je ova lijepa i talentirana djevojka. 

Pozivamo vas da bacite oko na Marijine društvene mreže. Uživajte u svijetu njezinih umjetničkih djela!

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.