U SUSJEDSTVU CIJELI NIZ MJERA Vlast u BiH još ništa nije poduzela povodom poskupljenja

Trgovina kolica
Ilustracija

Vlast u Bosni i Hercegovini ne čini apsolutno ništa da spriječi udar na građane i enormne cijene prehrane koja nam je postala luksuz, da ne pričamo o cijenama goriva koje je skočilo iznad tri marke po litru. U međuvremenu se može vidjeti kako građani po trgovinama guraju prazna kolica, i gledaju osnovne životne namirnice, koje postaju luksuz. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Dok u BiH ministri i premijeri kunjaju, susjedi se dovitlavaju kako amortizirati udar na džepove građane, koji će tek eskalirati, s obzirom na agresiju na Ukrajinu i odluke da se energenti više ne uvoze iz Rusije.

Vlada RH je na zadnjoj sjednici fiksirala maržu trgovaca naftnih derivata i privremeno smanjila trošarine na dizelsko i benzinsko gorivo, kako bi ublažila rast cijena. Premijer Andrej Plenković kazao je da se očekuje da će cijena dizela od biti 12,53 kune, cijena benzina 12,19 kuna po litri, a plavog dizela 8,04 kune, dok bi bez Vladine intervencije benzin bi stajao 13,28 kuna, dizel 13,71, a plavi dizel 8,81 kunu. Ako bi se išlo s produljenjem fiksiranja maloprodajne cijene, mnogi distributeri na tržištu suočili bi se sa situacijom da posluju s gubitkom, a što bi posljedično moglo dovesti i do zatvaranja nekih benzinskih postaja, što nije opcija za Vladu, dodao je.

Vlada RH je izmijenila Uredbu o visini trošarine na energente i električnu energiju te donijela Uredbu o utvrđivanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata.  

Premijer Plenković pojasnio je da su Hrvatska i svijet svjedoci ruske agresiju na Ukrajinu i posljedičnih geopolitičkih zbivanja, jedno od kojih je značajan rast cijena energenata.  

Podsjetio je da je Vlada prije mjesec dana donijela Uredbu kojim je intervenirala i fiksirala maloprodajne cijene motorskog benzina na 11,37 kuna, dizelskog goriva na 11,29 kuna te plavog dizela na 6,5 kuna.

Srbija će od četvrtka zaustaviti izvoz brašna, pšenice, kukuruza, ulja i uglja da bi ih bilo dovoljno i za domaće potrebe i za regiju, najavio je u utorak srbijanski predsjednik, komentirajući poremećaje na tržištu izazvane krizom koju je potakla agresija Rusije na Ukrajinu.

Aleksandar Vučić je u intervjuu za TV B92 rekao da je vlada ranije u utorak pripremila odluku o izuzeću carine na uvoz energenata, što će se odnositi na uvoz iz trećih zemalja.

"Ako uslijedi odluka o zabrani uvoza svih energenata iz Rusije, onda smo i mi u problemu, nemamo otkud dobiti. Ne mogu ni nafta, ni plin pasti s neba. Tražimo odakle bismo to mogli nabaviti", rekao je Vučić.

Vlada Srbije mjere uvodi već od studenog prošle godine, prije krize s Ukrajinim. Koncem siječnja donijela je drugu po redu uredbu o ograničenju visine cijena osnovnih životnih namirnica, koje neće prelaziti razinu od 15. studenog prošle godine, a mjera će biti na snazi 90 dana.

Iz Vlade je tad priopćeno da se odluka odnosi na šećer u pakirvanju od jednog kilograma, brašno tip 400 i 500 u pakiranju od pet kilograma, jestivo suncokretovo ulje, svinjsko meso i mlijeko s 2,8 posto mliječne masti.

Odluka Vlade Srbije je donesena, kako se navodi, “s ciljem zaštite tržišta, odnosno spriječavanja deformacija u formiranju cijena navedenih roba, koje su izuzetno važne za snabdijevanje potrošača, a naročito siromašnijih socijalnih kategorija”.  Sličnu odluku Vlada Srbije je donijela već u studenom na rok od 60 dana, a sve s cičljem zaštite građana.

Bosna i Hercegovina da sada nije učinila ništa značajno ni konkretno da zaštiti svoje građane od udara. Predstavnici SDP-a BiH u državnom Parlamentu su prije nekoliko dana su uputili inicijativu o izmjenama Zakona o akcizama.

Njime se predviđa smanjenje cijene goriva od 30 do 45 feninga po litru. Ističu da bi ova mjera u mnogome bila od pomoći stanovništvu koje je suočeno sa najvećom inflacijom u posljednjih nekoliko godina.

"Zbog dramatičnog rasta cijena goriva, te posljedično svih esencijalnih potrepština i namirnica, klub Socijaldemokratske partije BiH u Parlamentu BiH je prije deset dana u proceduru uputio izmjene Zakona o akcizama kojim se smanjuju cijene goriva za iznos od 30 - 45 pfeninga po litru”, naveli su iz SDP-a.

Uz njih, slične je prijedloge imala i Hrvatska republikanska stranka.

“Cijene naftnih derivata dosegle su rekordne razine. To direktno utječe na rast cijena osnovnih životnih namirnica, tako da će u listopadu potrošačka korpa premašiti 2 560 KM. Dvije prosječne plaće ne mogu ni blizu zadovoljiti osnovne životne potrebe. Postavlja se pitanje, zašto vlasti ne reagiraju na ovako drastičan udar životni standard? Što bi vlast morala učiniti u ovakvim uvjetima? Vlast šuti na porast cijena naftnih derivata, jer tako krpaju rupe u proračunu i hrane svoju glasačku mašineriju”, poručio je HRS.

Oglasila se i Naša stranka.

“Vlada Federacije bi hitno morala reagirati i drugim mjerama kako bi se zaustavila inflacija čiji svakodnevni rast vidimo. U uvjetima u kojima cijene na tržištu nemaju ograničeni rast, prije svega to znači zaustavljanje rasta cijene goriva, koja bi mogla dovesti do eskalacije cijena drugih osnovnih proizvoda, a naročito namirnica na tržištu BiH. Jasno je da mjera koja bi mogla dati trenutačne rezultate, dok traje rast cijena goriva na svjetskim burzama, jeste ukidanje akciza na gorivo, koja u trenutnoj cijeni od 2,76KM sudjeluju sa 0,30KM. Druga mjera koja se može predložiti je privremeno ukidanje PDV-a na gorivo, čime bi se moglo oduzeti još 0,40KM. O ovome već neko vrijeme govore i ekonomski stručnjaci ali i stranke Trojke”, naveli su iz Naše stranke. 

Zastupnički dom Parlamenta Bosne i Hercegovine danas će odlučivati o privremenom ukidanju akciza na gorivo i snižavanju PDV-a na osnovne životne potrepštine, a kakvu će odluku donijeti ostaje vidjeti. 

Nažalost, vladajući u BiH (SDA, HDZ i SNSD) nakon desetljeća služenja sebi, pokazuju da nisu u stanju obavljati temeljno poslanje i baviti se narodom. Sve poteze i mjere u okruženju donose zadnji, pokazujući potpunu neosjetljivost na svakodnevicu. 

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.