U NERETVI I BUNI SVE MANJE RIBE 'Potrebno je pooštriti mjere, upitan je opstanak naše potočne jadranske pastrmke'

Ribar
Mostarski ribari

Nedavna istraživanja vršena na rijekama Neretvi i Buni pokazala su ono čega smo se svi bojali. Naime, u te dvije rijeke ribe je sve manje, a neke vrste su pred potpunim izumiranjem. Ovo su nam potvrdili i brojni ribari, koji smatraju da je, po njihovoj slobodnoj procijeni, u odnosu na prije desetak godina, količina ribe u pomenutim rijekama više nego prepolovljena. Razloga za spomenuto je više, ali krivolov i nepoštivanje pravila revizije ribolovne osnove su, zasigurno, na prva dva mjesta.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Istraživanje

Istraživanje na Buni

"Kada je u pitanju Neretva, situacija je zabrinjavajuća. Brojevi populacije dvaju endemskih vrsta,  mekousne pastrmke i glavatice su u posljednjim godinama evidentno smanjeni.  Razlog tome je sveprisutni krivolov, a riba se ubija čak i elektro-agregatima i mrežom", kaže za Hercegovina.info prof. dr. zoologije i ekologije Sanel Riđanović s Univerziteta Džemal Bijedić u Mostaru.

Prof Riđanović

Prof. dr. Sanel Riđanović

"Naravno da ima i savjesnih ribara koji znaju da je dozvoljeno izloviti tek jednu mekousnu pastrmku i ponijeti je sa sobom dok je ostale ulovljene u sportsko-rekreacijskom ribolovu obavezno vratiti nazad u vodu. Kada je riječ o glavatici, odnosno Salmo marmoratusa, ona je stavljena na IUCN-ovu crvenu listu kao kritično ugrožena vrsta i ukoliko je ulovljena, ona mora biti vraćena nazad u vodu, što je i pravilo po reviziji ribolovne osnove. Svih ovih godina, što zbog krivolova, što zbog prekomjernog izlova, evidentan je znatan pad populacije, u cijelom toku Neretve, kako mekousne pastrmke tako i glavatice".

No, problem nije samo krivolov, već i poribljavanje koje nije rađeno na pravi način, što je stvorilo još jedan evidentan problem, posebno u rijeci Neretvi. Naime, poribljavanje je vršeno ribom dunavskog i atlantskog sliva. Samim ubacivanjem neautohtonih vrsta došlo je do hibridizacije, odnosno križanja, tako da imamo jako puno križanih vrsta ribe.

Buna istraživanje

Istraživanje na Buni

"Što se pak tiče rijeke Bune, nedavnim istraživanjem utvrđena je, također, znatno smanjena populacija mekousne pastrmke. Međutim, evidentirana je kalifornijska pastrmka, čije prisustvo nanosi znatnu štetu autohtonim vrstama. S druge strane, potočne pastrmke jadranskog sliva nema, ili je ima vrlo malo. A i tu dominira dunavski tip pastrmke ( iako Buna nije poribljavana, ali ribe iz Neretve nađu svoj put do nje ). Možemo slobodno reći kako je upitan opstanak naše potočne jadranske pastrmke, koja je tipična za Neretvu i njene pritoke.

Na pitanje što činiti kako bi se stanje popravilo i spasile ugrožene vrste, prof. dr. Riđanović je jasan:

"Trebalo bi Neretvu puno više kontrolirati i uvesti mjere kada je u pitanju izlovljavanje ribe. Ribočuvari rade svoj posao, ali problem su večernji sati. Puno je problema na području Žitomislića gdje se riba ubija strujom i mrežama. Imali smo primjer fotografije koja je prije nekoliko dana postavljena na Facebook, a na njoj se može vidjeti mekousna pastrmka evidentno ubijena strujom. To je veliki problem. Treba pooštriti mjere i kazne za krivolov."

Riba

             Primjerak ribe ubijene strujom

Mladi ribari na nedavnom natjecanju u sportskom ribolovu pokazali su kako se treba brinuti o očuvanju ribe. Njih je prof. Riđanović pohvalio i kazao kako budućnost ribolovnog sporta treba graditi upravo na njihovom primjeru.

Ribari

Ulovi i pusti

"Nedavno smo imali Fly fishing juniorsko prvenstvo. Na njihovoj ribarskoj stazi, dugoj cca 900 metara, bilo je dozvoljeno loviti ribu i odmah ju potom pustiti natrag. Oni su uradili poprilično dobar posao. Prilikom istraživanja osobno sam se uvjerio da su oni sačuvali ribu na tom dijelu i tu ima najviše ribe. Dakle, imali smo dobar primjer jednog od načina očuvanja ribe, a to je da se ribari, umjesto dosadašnjeg načina ribolova na rijekama Neretvi i Buni, počnu okretati Fly fishingu", zaključio je prof. dr. Sanel Riđanović za naš portal.

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.