U EU ODZVONILO STANOVIMA NA DAN Hoće li se inicijative iz Bruxellesa preliti i na zagušeno tržište u BiH

Nedostatak dostupnih stambenih prostora u turističkim odredištima, više cijene najma i utjecaj na život lokalnog stanovništva neke su od negativnih posljedica kratkoročnog najma koje se posljednjih godina, zahvaljujući širenju internetskih platformi poput Bookinga, AirBnb-ja, Expedije i TripAdvisora, značajno povećalo.

Osim toga, u Hrvatskoj je samo u prošloj godini upisano 55 tisuća novih kreveta za najam turistima, mahom u privatnim objektima. U EU-u je 2022. godine rezervirano 547 milijuna noćenja na četiri spomenute platforme. Najveći broj gostiju koji su koristili kratkoročni najam u 2022. zabilježen je u Parizu (13,5 milijuna), nakon čega slijede Barcelona i Lisabon s više od 8,5 milijuna gostiju i Rim s više od 8 milijuna gostiju. Od 2019. do 2023. došlo je do porasta u najvećem broju zabilježenih noćenja, s 96,9 milijuna noćenja u kolovozu 2019. na 124,7 milijuna noćenja u kolovozu 2023.

No iako takva ponuda smještaja može pozitivno utjecati na turističke brojke, eksponencijalan rast s jedne strane apartmana, a s druge strane internetskih platformi preko kojih se ti apartmani iznajmljuju turistima, lokalno stanovništvo suočava se i s negativnim posljedicama. Najviše se to osjeti opterećenjem javnih infrastruktura i usluga poput prikupljanja otpada, a nadležnim tijelima teško je pratiti i regulirati usluge kratkoročnog najma. Također, sve veći broj nekretnina za turistički najam znači manji broj nekretnina dostupnih za život lokalnog stanovništva, što posljedično diže cijene postojećih nekretnina za dugoročni najam ili kupnju, piše Lidermedia.

Zbog sve većeg broja kratkoročnih najmova, neki gradovi i regije uveli su svoja pravila za ograničavanje pristupa takvim uslugama. Sve su to razlozi zbog kojih je Europska komisija još u studenom 2022. izradila prijedlog za osiguravanje veće transparentnosti kratkoročnog najma i potporu javnim tijelima u promicanju održivog turizma. 

Suzbijanje crne ekonomije 

Prijedlozi uključuju registraciju domaćina za lakšu identifikaciju i provjeru informacija, zatim će internetske platforme morati provjeravati točnost podataka domaćina za veću sigurnost korisnika te će države članice pomagati lokalnim tijelima u praćenju aktivnosti kratkoročnog iznajmljivanja. Nadležna tijela moći će čak i zaustaviti registracije i ukloniti objekte koji nisu u skladu s pravilima, a po potrebi će izricati i novčane kazne platformama. 

Europski parlament i Vijeće postigli su dogovor o tom prijedlogu u studenom 2023., a Odbor Europskog parlamenta za unutrašnje tržište, koji je radio na izvještaju o dogovoru, u siječnju ove godine odobrio je privremeni dogovor o tim novim pravilima. Na ovotjednoj plenarnoj sjednici u Strasbourgu Europski je parlament izglasao odobravanje tog dogovora, a prije stupanja na snagu još ga treba potvrditi Vijeće EU, nakon čega države članice EU imaju dvije godine za njegovu provedbu. 

Izvjestiteljica Odbora EP-a za unutrašnje tržište Kim Van Sparrentak iz redova Zelenih istaknula je na sjednici da gradovi doživljavaju porast ilegalnog kratkoročnog najma za odmor. 

“To čini gradove širom Europe težima za život i manje pristupačnima. Ovaj zakon zahtijeva od platformi da dijele svoje podatke s lokalnim vlastima, omogućujući im da bolje provode pravila za najam za odmor kako bi stanovi ostali dostupni ljudima za život”, rekla je Van Sparrentak.   

Iznajmljivače, dakle, uskoro čekaju nova europska pravila kojima je cilj povećati transparentnost kratkoročnog najma i podržati održivi turizam. Nova bi uredba trebala zaštititi potrošače od lažnih ponuda za kratkoročni najam. 

Stambena politika ostaje u rukama države

 
Naime, prema načelu supsidijarnosti, EU treba rješavati one probleme koji se mogu riješiti samo na razini EU-a, a upravo zbog specifičnosti pojedinih tržišta i država teško je donijeti jedinstvenu politiku koja će biti jednako primjenjiva u Splitu, Dubrovniku, Stockholmu ili Bruxellesu. 

U 2023. četiri vodeće platforme (AirBnb, Booking, Expedia i TripAdvisor) zabilježile su više od 300 milijuna noćenja u smještajnim objektima za kratkotrajni boravak. Broj noćenja rezerviranih na tim internetskim platformama porastao je u tradicionalno najjačem trećem tromjesečju za 13,4 posto u odnosu na isto razdoblje 2022. godine. Ovaj tip smještaja čini oko četvrtinu ukupnog turističkog smještaja u EU, zaključuje novinarka Lidera Donatella Pauković.

U BiH većinom preko servisa OLX

U BiH najveći broj ovakvih smještaja oglašava se na stranici OLX. Cijena smještaja za jedan dan, odnosno jedno noćenje je između 50 i 100 KM, a plaćanje se vrši isključivo gotovinom, bez plaćanja poreza, boravišne pristojbe, te bez ikakvih evidencija o gostima. Istodobno, na tržištu veliki igrači kupuju dostupne stanove upravo za kratkoročni najam, čime mladi i mlade obitelji koje sebi teže mogu prisuštiti dugoročni najam ili kreditno zaduženje doslovce tjeraju na ulicu ili u inozemstvo.

Nekih je pokušaja da se ovo divlje tržište dovede u red i bilo, međutim, do nikakvih pomaka nije došlo, a broj stanova oglašenih na ovim aplikacijama samo je porastao.

Hoće li se ove izmjene iz EU preliti i na bh. tržište nekretnina, osttaje za vidjeti.

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.