U BiH žena koja želi biti majka ostaje bez posla, a u Crnoj Gori ima doživotnu plaću

Za prvo dijete majke u Srbiji dobijaju 1.672 KM jednokratno, a za drugo dijete 167 KM mjesečno dvije godine, za treće dijete dobija se oko 200 KM mjesečno u toku deset godina, a za četvrto oko 301 KM u toku 10 godina

Znamo da je u BiH očit strahovit pad nataliteta, to se najbolje vidi svake nove školske godine po broju praznih klupa i sve manje odjeljenja. Isto tako, često slušamo i političare koji, u borbi protiv tzv bijele kuge, pozivaju mlade da stupe u bračni odnos, a žene da rađaju djecu. Za navedeni problem se često veže i činjenica da se žene počinju u sve kasnijoj dobi svog života ostvarivati kao majke.

Želiš biti majka, nećeš dobiti posao

Možda pravi razlog koji stoji iza bijele kuge, zapravo, leži u sljedećem: veliki dio radno sposobnog stanovništva, pa tako i žena, u BiH je nezaposlen; prilikom razgovora za posao nerijetko se mlade žene pita da li planiraju zasnovati porodicu i rađati djecu, a ako je odgovor potvrdan onda one ne budu primljene na radno mjesto; svjedoci smo sve većeg broja žena koje su dobile otkaz kada su poslodavci saznali za njihovu trudnoću; porodiljske naknade u raznim dijelovima BiH su neujednačene, u nekim županijama uopće se i ne isplaćuju, a u onima u kojima se isplaćuju nerijetko kasne.

Statistike pokazuju da približno 32.000 -35.000 porodilja svake godine treba ostvari pravo na porodiljsku naknadu u BiH. Veliki broj ovih žena ne uspije ostvariti ovo svoje pravo i to zbog nedostatka novca u budžetima. Pitanje zaštite obitelji s djecom, dakle i prava majki porodilja, je u nadležnosti enititeta, te u BiH ne postoji propis koj na jedinstven način regulira ovo pitanje. Vlade Federacije BiH i Republike Srpske su nadležne za donošenje zakonskih propisa koji reguliraju ovu oblast, dok ove mjere primjenjuju županije u FBiH i Javni fond za dječiju zaštitu u RS-u.

Razlike u naknadama i u dječijem doplatku

Tako, naprimjer, nezaposlena porodilja u Ilijašu (Županija Sarajevo) mjesečno prima naknadu od 266 KM, dok porodilja koja živi u Brezi, samo desetak kilometara dalje (Zeničko – dobojska županija), ima pravo samo na jednokratnu naknadu u iznosu od 150 KM.

Još jedna bolna činjenica – razlike u dječijem doplatku. Iznos mjesečnog doplatka kreće se od 15 do 50 maraka, koliko mogu dobiti obitelji s djecom u Tuzlanskoj županiji. Obitelji koje ostvare pravo na doplatak u TŽ-u primaju od 20 do 40 KM, dok uvećani iznos za djecu s invaliditetom ili teškim bolestima iznosi 50 KM. U Srednjobosanskoj županiji roditelji primaju dječji doplatak od 30,28 KM. Jedna od pet županija u kojima je dječji doplatak također reguliran je Sarajevska županija, gdje on iznosi 33 marke, dok roditelji koji imaju djecu s invaliditetom ostvaruju pravo na iznos od 49,50 KM.

Dakle, očito je da je socijalna oblast, odnosno zaštita stuba svakog društva – obitelj, u BiH na zadnjem mjestu.

Susjedi daleko ispred nas

S druge strane, Srbija na sve načine pokušava stimulirati mlade da osnuju obitelj. Primjera radi, za prvo dijete majke u Srbiji dobijaju 1.672 KM (100.000 dinara) jednokratno, a za drugo dijete 167 KM (10.000 dinara) mjesečno dvije godine.

Za treće dijete dobija se oko 200 KM (12 000 dinara) mjesečno u toku deset godina, a za četvrto oko 301 KM (18.000 dinara) za 10 godina.

I u Hrvatskoj je ovo pitanje daleko bolje regulirano, ali nećemo ulaziti u detalje, obzirom da je ova država članica Europske unije te da se približavaju i europskim standardima.

Ali, uzmimo za primjer Crnu Goru. Zemlju koja je napravila najviše pomaka. Od 1. siječnja 2016. godine zaposlene majke troje i više djece u Crnoj Gori, koje imaju 25, odnosno 15 godina radnog staža, primaće doživotnu mjesečnu naknadu. Nezaposlene majke koje su na evidenciji Zavoda za zapošljavanje najmanje 15 godina, te roditelji i njegovatelji lica sa posebnim potrebama, primaju  mjesečnu naknadu. Zaposlene majke sa troje i više djece, koje imaju 25 ili 15 godina radnog staža, primaju doživotnu mjesečnu naknadu u iznosu 70 posto prosječne neto zarade u Crnoj Gori u godini koja prethodi onoj kada je ostvareno to pravo. Žene koje imaju 15 godina kumulativnog radnog staža i troje i više djece primaju naknadu 40 posto prosječne neto zarade. Prosječna neto zarada u Crnoj Gori iznosi 477 eura. To znači da majke sa troje i više djece primaju po 333, odnosno 193 eura. 

O kupovini stana u BiH mladi mogu samo sanjati, a subvencije države, odnosno županija, su ne samo različite već i mizerne.