TUŽBA FTV PROTIV BHRT 'Riječ je o teškom kaznenom djelu, nisu smjeli prekinuti program'

BHRT
BosnaInfo

Odvjetnici Federalne televizije Nina Kisića i Goran Dragović izjavili su da je ovaj javni servis podnio kaznenu prijavu protiv BHRT-a zbog nedavnog prekida dijela programa.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kako je naglašeno, prijave su podnesene u ime Upravnog odbora FTV protiv Upravnog odbora i Upravnog odbora BHRT-a.

"U svojstvu predstavnika Federalne radiotelevizije podnijeli smo kaznene prijave SIPA-i i Tužiteljstvu BiH. Radi se o više osoba. Riječ je o članovima Upravnog odbora BHRT-a - Rajko Radovanović, Valentina Rupčić, Slavko Rolih, generalni direktor Belmin Karamehmedović, Elvir Lemeš , te direktor BHT-a Mario Vrankić i direktor BH radija Dejan Kerleta. Ono što je vrlo zanimljivo i važno - protiv više nepoznatih osoba podnesena je i kaznena prijava. Taj krug lica svakako je malo širi od prijavljenih. Identificiranje ovih osoba koje su nedvojbeno sudjelovale u počinjenju ovog kaznenog djela prepustili smo istražnim tijelima”, naveli su odvjetnici, prenosi Klix.ba.

Kako su naglasili, u prijavi su se odlučivali o pravnoj kvalifikaciji zlouporabe službenog položaja i ovlasti te udruživanja radi počinjenja kaznenih djela.

"Naravno, istražna tijela uvijek imaju mogućnost eventualno pripisati dodatne pravne kvalifikacije, iako je naš stav da ta pravna kvalifikacija pokriva upravo ono što se dogodilo u konkretnom slučaju. Ono što me čudi - potpuno je neprihvatljivo u jednom društvu postupati na taj način prema nekada i privatnom mediju, a kamoli javnom servisu, imajući u vidu, pa i za BiH, posebno zahvaljujući našim ustavnim odredbama, obvezujuću praksu Europskog suda, koja konkretizira pravo na pluralizam – i izvještavanje, ali i primanje informacija“, objasnili su.

Istaknuli su i kako je riječ o teškom kaznenom djelu.

"Ovdje bi fokus stavili na zlouporabu položaja i ovlasti. To je po svojoj prirodi teško kazneno djelo za koje su propisane kazne ovisno o cenzusu, odnosno nastaloj šteti - od šest mjeseci do pet godina, u stavku dva je je od jedne do deset godina, au trećem stavu, ako bi šteta bila veća od 50.000 KM, najmanje tri godine. Dakle, zaprijećene kazne su u konkretnom slučaju izuzetno visoke jer je zakonodavac prepoznao štetnost za društvo", objasnili su odvjetnici.