TURIZAM SE VRAĆA KUĆI Što od Rame do Neuma kažu o novom zakonu, hoćemo li konačno unovčiti naslijeđene dragulje?

Na zadnjoj sjednici Skupštine HNŽ-a donesena su zakonska rješenja kojima se turizam spušta i na lokalnu sredinu, a kojima će 60 posto prihoda od turizma ići lokalnoj zajednici. Uslijedilo je to nakon što se u vrijeme pandemije iskristaliziralo jasnije no ikada da Turistička zajednica služi jedino sebi, a malo čini za turističku, prilično zamrlu priču.

Očekivanja su da bi nakon novih zakonskih rješenja i inspekcija trebala biti ažurnija po pitanju kontrole prijave turista, budući da će direktnu korist sada imati lokalna sredina. Kao najposjećeniji gradovi u HNŽ-u, u cijeloj bi se priči trebali posebno okoristiti Čitluk(Međugorje), Neum i Mostar. 

Bolja promidžba Neuma i par radnih mjesta

“Mi smo već nekoliko mjeseci u pripremama za ponovno pokretanje općinske Turističke zajednice. Mislim da ćemo  morati sačekati i odluku Vlade HNŽ-a i resornog ministarstva, pa i same TZ HNŽ, te da se usklade propisi. Nadam se da će se to sve završiti za 60 dana, kako bi smo mi već u ovoj turističkoj sezoni mogli imati općinske TZ u punom smislu. Smatram da zakon o Turističkim zajednicama iz 2003. godine nije donio ništa dobroga turističkom sektoru. Nama će ove izmjene značiti da ćemo napokon moći imati sredstva kojima ćemo upravljati. Cilj je veće ulaganje u turističke sadržaje, te promocija Neuma kao turističke destinacije. Prebacivanjem TZ na općinsku razinu dobivamo i nekoliko radnih mjesta, a zasigurno će pridonijeti i značajnijoj promidžbi Neuma”, kaže Dragan Jurković, načelnik jedinog bh, morskog gradića, koji sve nade polaže upravo u turizam. 

“Neum je turističko mjesto, znamo da nam je to osnovna grana gospodarstva, koja je nekako uvijek u neizvjesnosti. Ranije zbog pandemije COVID-a, a sada zbog trenutnog rata u Ukrajini. Nama, kao lokalnoj zajednici, cilj je turističke kapacitete i ponudu iz sezone u sezonu dizati na veću razinu. Samo za ovu sezonu Općina Neum je iz proračuna izdvojila preko pola milijuna KM za infrastrukturno uređenje, promociju i ostale aktivnosti vezane uz turizam, što je za jednu ovako malu općinu veliki iznos. Uspostavljanjem općinske TZ, moramo biti iskreni, radit će se na većem ubiranju sredstava od turističkih pristojbi i članarina, te će se taj novac koristiti za poboljšanje i unaprjeđenje turističke ponude u Neumu. Smatram da će ovim izmjenama zakona i županijska ali i općinska TZ zasigurno imati veće prihode”, ističe Jurković. 

Boljitku se nada i Čitluk

Općina Čitluk jedna je od onih koja je dala pozitivno mišljenje na Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o turističkim zajednicama i unaprjeđenje turizma u Hercegovačko-neretvanskoj županiji, kada je on bio u prijedlogu. 

“Općina Čitluk već dugi niz godina daje primjedbe na ponuđene nacrte zakona iz oblasti turizma, kako na federalnoj, tako i na županijskoj razini, jer nismo bili zadovoljni dosadašnjim zakonskim rješenjima kako su turističke zajednice do sada bile ustrojene, odnosno načinom njihova rada, a naročito s načinom raspodjele prihoda od boravišne pristojbe i članarine. Nedavno smo uputili i određene primjedbe na nacrt Zakona o boravišnoj pristojbi Federacije Bosne i Hercegovine, koji priprema Federalno ministarstvo turizma i okoliša. Ovim izmjenama i dopunama zakona koji je donijela Skupština HNŽ dozvoljeno je općinama i gradovima u HNŽ da obnove rad svojih turističkih zajednica koje su djelatnost obavljale na dan 26.6.2003. godine te da ovakvu odluku mogu donijeti općinska, odnosno gradska vijeća. Ono što je za nas kao Općinu veoma bitno, je to što se ovim izmjenama i dopunama zakona određuje da se sredstva od boravišne pristojbe i turističke članarine u turističkim zajednicama raspoređuju na način: 60 posto sredstava turističkoj zajednici općine ili grada i 40 posto sredstava turističkoj zajednici županije. Ovo su neke od bitnih izmjena temeljenog Zakona iz 2000. Ove izmjene i dopune zakona još nisu objavljene "Narodnim novinama HNŽ", tako da još formalno-pravno nisu stupile na snagu”, kaže načelnik Čitluka Marin Radišić.

Podsjeća da je Općinsko vijeće Čitluk još u lipnju 2018. godine, temeljem odredbi temeljnog Zakona o turističkim zajednicama i unapređenju turizma u Hercegovačko-neretvanskoj županiji, donijelo Odluku o osnivanju turističke zajednice općine Čitluk. 

“Ta odluka je objavljena u našem Službenom glasilu Općinskog vijeća općine Čitluk, broj: 4/18. Međutim iz razloga neriješenog načina financiranja na što smo ranije ukazali  naša turistička zajednica nije zaživjela. Sukladno izmjenama ovog zakona obnoviti ćemo rad naše turističke zajednice i u što kraćem roku pokrenuti njeno osnivanje”, kaže Radišić.  

“Kako sam naprijed istaknuo mi smo dugo vremena tražili načine kako bi se ispravila ova nepravda ustroja i samog rada turističkih zajednica, a naročito oko raspodjele i osiguranje načina povratka sredstava od boravišne pristojbe i članarine koja bi se koristila za unaprjeđenje infrastrukture u mjestima gdje su i prikupljena”, objašnjava Radišić. “Osnivanjem Turističke zajednice općine Čitluk i novim zakonskim rješenjima oko povratka sredstava od boravišne pristojbe i prihoda od turističke članarine u mjesto gdje je i ostvarena, zasigurno bi došlo do većeg razvoja turizma, unaprijeđenija turizma i promocije turizma na području općine u cjelini i ostvarenja gospodarskih interesa pravnih i fizičkih osoba koje pružaju ugostiteljske i druge turističke usluge ili obavljaju drugu djelatnost povezanu s turizmom”, navodi dalje Radišić.  

Milijun posjetitelja

 Zasebna je priča Međugorje, koje godišnje posjeti rijeka hodočasnika. 

“Međugorje, je jedno od najposjećenijih vjerskih hodočasničkih odredišta na svijetu koje je, prije ove epidemije, godišnje posjećivalo oko milijun turista iz preko stotinu zemlja svijeta. To je svjetski poznato turističko mjesto i zasigurno najposjećenija turistička destinacija u Bosni i Hercegovini. Pored vjerskog turizma, koji je prvenstveno zastupljen u našoj općini, nastojat ćemo putom novoutemeljene Turističke zajednice općine Čitluk, raditi na daljnjem razvoju i drugih vidova turizma. Ovdje  prvenstveno mislim na razvoj i jačanje seoskog turizma. Mi već sada imamo jedan dobar primjer očuvanosti prirodnog ambijenta hercegovačkog sela u izvornom ambijentu koje nudi Herceg Etno selo Međugorje, udaljeno svega nekoliko kilometara Međugorja. Ovo selo idealno je mjesto za očuvanje tradicionalnih i kulturnih vrijednosti i običaja ovog kraja. Također na ovom pozitivnom primjeru imamo i investitore koji je krenuli u sličan projekt. Kroz novoutemeljenu općinsku turističku zajednicu još ćemo bolje implementirati i realizirati hvale vrijedan projekt "Vinske cesta  Hercegovine". To je hercegovački turistički proizvod kojeg sačinjavaju bogatstvo i ljepota čiste prirode - posebnosti vinorodnog područja, tradicija, kulturne i povijesne znamenitosti, gdje su uključeni i naši vrijedni vinogradari, vinari i ugostitelji, jer naše je Brotnjo srce vinorodne regije, s veoma dobrim nadaleko poznatim vinima žilavkom i blatinom”, ističe Radišić.    

Dodaje da općina do sada nije imala nikakvih većih izravnih prihoda od turizma od jednog turističkog mjesta kao što je Međugorje i općenito regija Brotnjo, no da se očekuje da će se novim zakonskim rješenjima koje je usvojila Skupština županije, posebnim radom na jačanju javnog i privatnog partnerstva kroz našu novoosnovanu turističku zajednicu, raditi na povezivanju svih sudionika turističkog razvoja naše općine.

U Rami bez posebnih očekivanja

U Prozor-Rami, gdje je turistički potencijal također velik nemaju velikih očekivanja o novog zakona, kao ni od Županije općenito, kojoj su već pisali da se osjećaju potpuno izgnorirano i zaboravljeno, osobito po pitanju raspodjele sredstava. 

“Očekivanja od Hercegovačko neretvanske županije su nikakva. Nula. Od njih odavno ovaj narod nije dobio ništa korisno. Ne odnosi se to samo na Prozor – Ramu, već puno šire. Mislim da ni od ovog zakona neće biti nikakve koristi. Općina Prozor – Rama je još 2015. godine, kroz utemeljenje Agencije za lokalni razvoj, odlučila poslove razvoja turizma povjeriti toj agenciji. Dakle, vidjeli smo da od županijske Turističke zajednice nema nikakve koristi, nisu nam odobrili niti jedan jedini projekt koji je kandidirala Općina ili neka javna institucija, zato turizam već godinama sagledavamo kroz našu lokalnu Agenciju za lokalni razvoj”, kaže načelnik Prozor-Rame Jozo Ivančević. Ne očekuje posebne prihode ni kada je u pitanju nova raspodjela sredstava. 

“Radi se o vrlo malim sredstvima. U cjelini gledajući, općine i gradovi koji imaju evidentirane veće turističke posjete, malo bolje će osjetiti ove zakonske izmjene. To će nešto značiti za Čitluk i Mostar, a mi u Rami ne očekujemo neka velika sredstva. Nažalost, sredstva koja se ubiru kao članarina turističkim zajednicama nisu obrađena u ovom zakonu, a tu se radi o ozbiljnijim sredstvima koja bi dobro došla općinskim i gradskim turističkim zajednicama”, smatra Ivančević dodavši da su u Prozor-Rami odavno opredijeljeni  da svojim snagama odrađuju ono što mogu, da se posvete stvarnim potrebama naroda i stvarnim mogućnostima. 

“Ovi županijski okviri služe samo maloj grupi koja se njima može okoristiti, od njih ništa nećemo očekivati, iako su to sredstva svih žitelja, svih gradova i općina”, zaključuje načelnik Prozor-Rame. 

Uskoro osnivanje TZ Stolac

Južnije, na Bregavi, sada Gradu Stocu nešto su optimističniji. “Kako dugo godina nije bilo izmjene Zakona o turističkim zajednicama, Općina Stolac osnovala je Javnu ustanovu za razvoj turizma i zaštitu kulturno-povijesnog i prirodnog naslijeđa „Radimlja“. Općinska je to turistička organizacija koja je osnovana radi stvaranja i promicanja identiteta i turističkih potencijala naše općine.  Izmjenom i dopunom Zakona o turističkim zajednicama i unapređenju turizma u HNŽ pristupit ćemo uskoro  i osnivanju Turističke zajednice”, kaže gradonačelnik Stoca Stjepan Bošković.  

Općina Stolac poseban naglasak stavlja na svoje turističke potencijale, imamo imamo dvije destinacije, Radimlju i Boljune, pod zaštitom UNESCO-a,  te će naša turistička zajednica  preuzeti sve ono što je do sada radila JU Radimlja, i dalje se baviti razvojem turizma i stvaranjem  boljih uvijeta  za privatni sektor koji se bavi turizmom, navodi Bošković.

“S obzirom na nova zakonska rješenja o turističkoj zajednici u HNŽ-u i njezina vraćanja u lokalne okvire očekujemo se bolji razvoj i marketing destinacije kroz koordiniranje ključnih aktivnosti turističkog razvoja, a to su planiranje, razvoj turističkih proizvoda u destinaciji, financiranje, donošenje i provedba odluka. Zadaće turističkih zajednica su stvaranje, upravljanje i jačanje prepoznatljivog brenda turizma Hercegovine, marketing turizma na nacionalnoj razini, bolja provedba strateških marketinških projekata, jača suradnja s ključnim partnerima i drugim nacionalnim turističkim organizacijama i međunarodnim udruženjima, kao i poboljšanje ugleda i položaja turizma na međunarodnom turističkom tržištu”, ističe načelnik Stoca.

Dodaje da će se vraćanjem turističkih zajednica u lokalne okvire jačati povezivanje dionika na lokalnoj razini radi stvaranja međunarodno konkurentnih turističkih proizvoda, poboljšanja uvjeta boravka turista u destinaciji te razvijanje svijesti o važnosti i gospodarskim, društvenim i drugim učincima turizma.

Kordić – Priča koja će rasti

'Mostarci' su se posebno zalagali za nova zakonska rješenja. 

“Grad Mostar jednom od komparativnih prednosti često ističe turizam i kulturnu baštinu. S obzirom da proteklih godina intenzivno radimo na proširenju turističkih kapaciteta i izgradnji infrastrukture očekujemo da će u idućem razdoblju grana turizma u Gradu Mostaru i dalje rasti. Budući da Grad Mostar unutar Hercegovačko-neretvanske županije generira veliki broj turističkih dolazaka smatramo odluku županijske Skupštine dobrodošlom za Grad Mostar. Sukladno zakonskim mogućnostima koje su već definirane Grad Mostar će pokrenuti procese osnivanja gradske turističke zajednice. Vodeći računa kako posljednjih mjeseci intenzivno radimo na realiziranju novih aviolinija vjerujemo kako bi jedna organizacija poput turističke zajednice Grada Mostara dodatno pomogla u koordinaciji i razvoju turističkih aktivnosti”, kazao nam je na ovu temu gradonačelnik Mostara Mario Kordić.

Ono što je sada ključno u cijeloj priči su zasigurno djelatnici, novi ljudi i nova energija u lokalnim turističkim zajednicama, koje trebaju mlade menadžere, inovatore, ekipu koja će osmišljavati turističku priču, pratiti javne pozive i projekte, te privlačiti turiste. S druge strane uglavnom zamrle inspekcije moraju izaći na teren. Bez tog, najtežeg dijela priče ni nova zakonska rješenja neće značiti mnogo. 

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.