TRGOVINA LJUDIMA Najveći broj žrtava u BiH su djeca, a najčešće se vrbuju putem interneta

Porazni su podaci o stanju trgovine ljudima u našoj zemlji. Tijekom 2021. godine najveći broj žrtava su bila djeca. Žrtve su najčešće podvrgnute prisilnom radu, odnosno prosjačenju ili služenju u domaćinstvu, praksi prisilnih i ugovorenih brakova, seksualnom iskorištavanju, te počinjenju kaznenih djela poput džeparenja i krađa. Najčešće su žrtve vrbovane putem online platformi.

Osnovni cilj trgovaca ljudima je ostvarivanje zarade kroz eksploataciju osoba, bilo da se radi o prinudnom radu, prosjačenju, brakovima ili nekom drugom obliku. Ovi vidovi trgovine ljudima teško se identificiraju zbog neprepoznavanja elemenata kaznenog djela, ali i činjenice da žrtve često nisu svjesne da su u lancu trgovine ljudima, navodi BHRT.

''U posljednje tri godine, od 2020. pa do evo dana kada o tome govorimo, MFS-EMMAUS je u svom skloništu zbrinuo 94 žrtve trgovine ljudima, od čega 86-oro djece. Sada možete zamisliti, znači preko 92 % su djeca što ukazuje na to koji su nama problemi u BiH'', kaže Amela Efendić, voditeljica Ureda MFS-EMMAUS Sarajevo.

''Imali smo slučajeva raznih, ne smijem pojedinosti, ali otprilike su to žrtve trgovine ljudima u online okruženju. Većinom se to svodi na vrbovanje djece prije svega, maloljetnika kroz snapchat primjere, i onda odlazak te djece na sastanak s trgovcima ljudima, iskorištavanje, tako dalje i vrbovanje njih za seksualnu eksploataciju'', rekao je Saša Petrović, stručnjak za cyber-kriminal.

Trgovina ljudima je kazneno djelo. Neki od mogućih načina da se žrtva oslobodi iz “lanca” trgovine ljudima su organizirana policijska suradnja i uz pomoć treće osobe. Pravna podrška ,kažu sugovornici BHRT-a, je neizostavna u ovoj borbi jer je važno steći povjerenje žrtve.

''Žrtva je negdje tu barem po konceptu našeg zkp-a na margini, ponekad prepuštena sama sebi i vrlo je teško da ostvari svoja prava bez pomoći nekoga tko je uz nju'', kaže Hajrija Hadžiomerović Muftić, umirovljena tužiteljica.

''Ta pravna pomoć se ogleda i u tome da za njih sačinjavamo prijedloge za ostvarivanje imovinsko-pravnog zahtjeva, a na osnovu dokumentacije koja postoji u spisu'', kaže Aida Ćosić, koordinatorica Odjela za besplatnu pravnu i psihološku pomoć.

A sve osobe u riziku i žrtve trgovine ljudima savjete i pomoć mogu dobiti pozivom na besplatnu liniju za podršku – 080 022 323.