TRANSPLANTACIJE U BiH Presađeno 30 organa u 2024. godini, SKB Mostar i dalje bez rezultata

Protekla 2024. jedna je od boljih, kada je u pitanju broj urađenih transplantacija u Federaciji BiH. Uspoređujući s prethodnim godinama, jedino je u 2017. urađeno više presađivanja organa.

Prema podacima Udruge dijaliziranih i transplantiranih bolesnika u FBiH, prošle godine ukupno je urađeno 30 transplantacija, i to po jedno presađivanje jetre i srca te 28 transplantacija bubrega, piše Faktor.

Prošle godine duplo više transplantacija nego ranije

''Nakon što smo poslije 2017. promijenili zakone i računali da ćemo ići naprijed, broj transplantacija se samo smanjivao. Onda je došla pandemija koronavirusa i jedno vrijeme nismo imali transplantacija. Godine 2021. imali smo četiri, 2022. 10, godinu poslije 16, a prošle 30 što je skoro duplo više. Pored Univerzitetskog kliničkog centra (UKC) Tuzla, koja presađivanje organa radi redovno, pridružio im se i Klinički centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS). Ono što bih istaknuo jest da je prošle godine urađen gotovo isti broj transplantacija i sa živih i s preminulih donora. Posebno bih naglasio revolucionarni korak koji je učinjen, a to je prva transplantacija srca u našoj zemlji koja je izvedena u KCUS-u'', istaknuo je Tomislav Žuljević, predsjednik Udruge.

Ono što nije dobro, kaže Žuljević, je što je i dalje Kantonalna bolnica u Zenici jedina donorska bolnica u FBiH čiji liječnici predano rade na spašavanju života ljudi.

''Puno je više potencijalnih kadaveričnih donora (presađivanje organa s mrtvih donora) u UKC Tuzla i KCUS-u nego u Kantonalnoj bolnici u Zenici, ali nema pristanaka obitelji preminulih. Ne znamo zbog čega se to događa, ali bez kadaveričnih transplantacija nećemo moći daleko, a svima nam je cilj Eurotransplant'', dodaje.

SKB Mostar bez uspjeha u transplantacijama

U FBiH je 13 transplant koordinatora. Skoro svaka bolnica u Federaciji ima transplant koordinatora, ali oči pacijenata uprte su u Sarajevo, Tuzlu i Zenicu. No čudno je, kaže Žuljević, da Sveučilišna klinička bolnica (SKB) Mostar nema nikakvog uspjeha kada je riječ o transplantacijama.

''Mislim da Sveučilišna klinička bolnica Mostar tijekom 2025. treba poraditi na tome, ako ništa drugo zamijeniti transplant koordinatore. Udruga se čak izborila da oni koji, nakon razgovora s obitelji preminulog, dobiju pozitivan ishod i ako dođe do transplantacije, dobiju i određenu naknadu za to. Međutim, ni to nije pomoglo. Dakle, ako transplant koordinatori u Sarajevu, Tuzli i Mostaru nisu imali uspjeha onda Federalno ministarstvo zdravstva i Centar za transplantacijsku medicinu moraju adekvatno reagirati'', navodi Žuljević.

Problem je i što se ne rade transplantacije jetre. Od šest kadaveričnih donora u 2024, prema riječima Žuljevića, iskorištena je samo jedna jetra.

''Mogli smo spasiti još pet ljudi, a nismo. U KCUS-u se ne rade transplantacije jetre, to radi UKC Tuzla. U nekoliko navrata smo tijekom prošle godine pokušali o tome razgovarati s menadžmentom UKC Tuzla, ali mi je žao što moram reći da je ovo prva uprava te ustanove koja je ignorirala sve naše zahtjeve za razgovore. Željeli smo razgovarati i vidjeti jesu li u pitanju tehnički ili kadrovski problemi, ali nismo uspjeli'', kaže Žuljević.

Malo ih se prijavljuje na listu čekanja

Iako su u prošloj godini napravljeni određeni pomaci u broju urađenih transplantacijama, Žuljević ističe da je BiH i dalje daleko da postane članica Eurotransplanta.

''Trebamo imati 10 donora na milijun stanovnika. Uzmimo da BiH ima tri milijuna stanovnika, to znači da bismo tijekom godine trebali imati 30 donora, što je otprilike 60 transplantacija. Od toga smo još daleko, ali smo na dobrom putu da to postignemo. Ključ su preminuli donori'', napominje Žuljević.

Prema podacima Udruge, trenutačno na transplantaciju bubrega čeka 180 pacijenata dok je na listi za presađivanje jetre i srca 40, odnosno 25 osoba.

''To je živo tkivo i brojke se mijenjaju iz dana u dan. Još jednom bih istaknuo da je jako mali broj pacijenata na listi čekanja za transplantaciju bubrega, jer ako je blizu 2.000 pacijenata u FBiH na dijalizi, otprilike 500 njih bi trebalo biti na listi. Više je razloga, jedan je što voditelji dijaliznih centara na vrijeme ne upućuju pacijente na obradu. Ima i slučajeva da pacijent ne želi ići na obradu uz konstataciju: "Što ću na listi čekanja ako nema transplantacija". Ipak bih apelirao na sve da se stave na listu čekanja, jer nitko ne može biti transplantiran, ni kada ima živog srodnog donora, ako nije na listi, a da ne govorim o situaciji kada postoji kadaverični donor'', zaključuje Žuljević.