TITO OSTAJE U MOSTARU Gradonačelnik napustio sjednicu. Koalicijski partneri suprotnih stavova, ali i oporba

Mostarski vijećnici odlučili su da ulica Maršala Tita duga skoro 6 kilometara neće mijenjati svoj naziv. S 15 glasova za, 15 glasova protiv i 2 suzdržana nije bilo potrebne dvotrećinske volje vijećnika kako bi Tito otišao u povijest s nedavno promijenjenim ustašama kako su to zamislili predlagači prijedloga (HRS). Gradonačelnik Kordić napustio je burnu sjednicu.

Silvio Bubalo (HRS) na početku obrazloženja kazao je da se zalažu za promjenu naziva ulice Maršala Tita u ulicu Stjepana Tomaševića, posljednjeg bosanskog kralja jer je Josip Broz Tito bio lider jednog nedemokratskog i totalitarnog sustava te vrijeđa osjećaje domaćih stanovnika, ali i turista budući da je komunizam u svijetu odgovoran za zločine nad 80 milijuna ljudi, a jugoslavenski komunizam za smrt milijun ljudi.

Adil Šuta (SDA) iz vladajuće koalicije osudio je komunistički sustav iznijevši i osobni primjer iz svoje obitelji, no ne smatra Tita zločincem.

"Osuđujem sve što se radilo nepravedno u tom razdoblju. Sustav nije bio pravedan, a imam primjer i svoje bake koja je bila u partizanima i nije dobila mirovinu, a njezin susjed koji je bio u četnicima kasnije je dobio mirovinu od vlasti. Ona nije dobila mirovinu samo zato jer je bila muslimanka i Bošnjakinja i nije nila ravnopravno tretirana od sustava. Mislim da nam treba sveobuhvatna komisija, a i Josip Broz Tito će sigurno ostati u narednom razdoblju u Mostaru. Povijest ne počinje od nas, a tako su radili i prethodni sustavi pa i komunistički sustav, nije tretirao bogatu povijest ovog grada. Jedan Karađuzbega koji je napravio ogromnu stvar za Mostar, 'nagradili' su slijepom ulicom. Komunizam je porušio veliki broj harema, groblja i vjerskih objekata za potrebe onoga što je njima odgovaralo. No, imajući u vidu našu demokratičnost i spoznaju, ne mislim da u ovom trenutku treba podržati ovu odluku", kazao je Šuta.

Sanel Žuljević (SDP) se žestoko usprotivio mijenjanju naziva, kazavši da je ovo falsificiranje povijesti i predložio zaključak da gradska služba u roku od 60 dana ukloni sve uvredljive grafite i murale koji šire vjersku, nacionalnu, spolnu diskriminaciju ili veličaju ratne zločince. Njegova kolegica iz lijevog bloka Boška Ćavar (Naša stranka) u 'obranu' Tita citirala je Bogdana Bogdanovića kazavši da svi imamo pravo na uspomene.

HRS-ov Slaven Bevanda zahvalio se na elaboratu kolege Šute koji je išao u prilog prijedlogu jer je svjedočio o okrutnostima komunističkog režima.

"Naša historiografija nije nas učila da je drug Tito bio kriv i odgovoran za stradanja svojih kolega prije Drugog svjetskog rata, a u poraću odgovoran za progon i stradanje civilnog stanovništva. U Nevesinju tek sada možemo čitati o stradanju nevinih Bošnjaka od komunističke čizme. Mnogi su završavali na Golom otoku bez ikakva suda, Tito je bio mrzitelj svih manjina. Progonio je seksualne manjine jer imate presude da su homoseksualci bili strijeljani, a homoseksualnost kazneno djelo. Njegove jedinice, kriminalne grupe (UDBA), po svijetu su izvršavale ubojstva neistomišljenika ili političkih protivnika. Josip Broz Tito je bio odgovoran, mi ga ne sudimo bez suda, ali mi nakon toga što možemo sagledati bolje prošlost i ući u arhive trebamo se zapitati zaslužuju li neke određene osobe mjesto u društvu. Nama je u školama sve bilo iskreirano uz Tita i s Titom, nismo znali ništa o stvarnim događanjima", istaknuo je u svom izlaganju.

Protiv sata povijesti bio je i DF-ov Haris Nazdrajić jer je smatrao bespotrebnim, a argument 'Titova ostanka' vidio je u tome da stanovnici te ulice sigurno nisu protiv promjene.

Arman Zalihić ispred kluba SDP-a prijedlog HRS-a nazvao je predizbornim trikom, a stranku nazvao Hrvatskom radikalnom strankom.

"Dva su ključna zašto Tito mora imati ulicu u Mostaru. On je izveo jugoslavenski narod na ispravnu stranu povijesti, na stranu saveznika poput Velike Britanije, Amerike protiv Hitlerovog 'reicha' i vodio je antifašističku borbu. Drugi razlog je jer je sinonim za sustav koji je imao mane i prednosti, a prednost je ekonomska ekspanzija i najveći gospodarski rast koje vidimo i danas svaki dan. Moji vršnjaci vas blijedo gledaju kad kažete da su se u Mostaru proizvodili zrakoplovi, a danas na tom mjestu se organizira neki sajam koji ne može tri šarafa proizvesti. Aluminijski kombinat, Đuro Salaj, Fabrika duhana pa da ne nabrajam dalje. Mislim da su to dovoljni razlozi zašto taj čovjek treba imati ulicu u Mostaru", bio je oštar Zalihić u svom nastupu.

Stavovi Adila Šute i Sanela Žuljevića za govornicu su izvukle i one, kako kažu, da nisu mislili ništa govoriti na ovu temu.

"Sa Žuljevićem se apsolutno ne slažem, mislim da je čak iznio i neistine o Titu, no ima pravo na mišljenje jer ovo nije komunizam. Gospodin Šuta je toliko kontradiktoran u svom izlaganju bio da mi je bilo smiješno. Toliko osuda na taj sustav, toliko osude na to vrijeme, priče kako su se odnosili nepravedno prema Bošnjacima, pa na kraju i prema njegovoj baki i na kraju podržite ulice Josipu Broza Tita. Da imalo držite do svojih riječi i principa, mislim da bi vi trebali glasovati za promjenu ove ulice", kazao je Stanko Ćosić (HDZ BiH).

Njegov stranački kolega Vlatko Marinović osvrnuo se na sami pojam antifašizma koji je više puta korišten u današnjoj raspravi.

"Antifašizam je borba protiv fašista, ništa više i ništa manje od toga. U tom kontekstu osobno zagovaram antifašističke vrijednosti, međutim, ako tzv. bh. ljevica nema ništa bolje ponuditi u 21. stoljeću od iracionalnog, velikog, doživotnog i totalitarnog vođe onda sam stvarno zabrinut nad prazninom koja vlada u lijevom političkom spektru u BiH, ali i Mostaru gdje se svi međusobno poznajemo", rekao je.

Gradonačelnik Mario Kordić 'upao' je u raspravu nakon izbivanja sa sjednice i vijećnike pozvao da se bave pametnijim stvarima dok se emotivno sjetio obitelji koje svakodnevno odlaze iz Mostara, a nakon toga otišao s rasprave.

Nakon većine ustaša koje su odlepršale iz Mostara, a neke i ostale koje su promaknule komisiji koja se bavila nazivima ulica, izgleda da drug Tito ostaje u hercegovačkoj prijestolnici. Ova današnja sjednica pokazala je suprotne stavove koalicijskih partnera HDZ i SDA (kojima nikakvu prepreku ne igra ni činjenica da je Alija Izetbegović godinama boravio u komunističkim kazamatima i bio označen kao nacionalist i antikomunist jer se borio za vjerske slobode), ali i očekivano neslaganje među oporbom, odnosno oprečne stavove HRS-a u odnosu na SDP, PMP i Našu stranku.