Temeljni problem koncept ustroja Javnog RTV sustava u BiH

...se sastao s predstavnikom OSCE-a zaslobodu medija, Harlemom Desirom i izaslanstvom OSCE-a, javlja Hrvatski Medijski Servis.

Sastanak je upriličen po zahtjevu Desira, kojem je ovo prva službena posjeta Bosni i Hercegovini.Glavne teme o kojima se razgovaralo su bile medijske slobode, proces digitalizacije u Bosni i Hercegovini, stanje u javnom RTV sustavu kao i govor mržnje na internetu.

Dalipagić je prisutne izvijestio o trenutnom statusu procesa digitalizacije u Bosni i Hercegovini, naglasivši kako je prva faza digitalizacije u cijelosti okončana i tri glavna centra su pokrivena digitalnim signalom, a trenutno je u tijeku postupak nabave opreme za fazu II digitalizacije, ali je radi tehničkih nedostataka u ponudama došlo do zastoja procesa, te je poništen postupak javne nabave i uskoro se očekuje ponovno raspisivanje tendera. Dalipagić je izrazio nadu kako će u narednom razdoblju cjelokupan proces biti uspiješno okončan.

Podsjetio je kako su cjelokupna sredstva, u iznosu od oko 40 milijuna KM osigurana, spremna je dokumentacija za završnu III fazu, te je njegov stav da je svrsishodno raspisivanje objedinjenog tender za fazu II i fazu III nabavke. Na ovaj način bi se značajno moglo uštedjeti na vremenu koje se gubi u žalbenim procedurama, koje traju neshvatljivo dugo, te na eventualnim ponudama, a u konačnici posao bi se mogao završiti do krajnjeg roka, kad je predviđeno potpuno gašenje analognog signala u Bosni i Hercegovini.

Desir je izrazio zabrinutost zbog stanja sloboda medija u Bosni i Hercegovini, te se zanimao za stanje vezano za financiranje RTV servisa. Dalipagić je naglasio kako je stava da je temeljni problem cjelokupnog sustava, pa tako i njegovog financiranja, sam koncept ustroja Javnog RTV sustava u BiH, te da bi isti trebao odražavati nacionalni i teritorijalni koncept uređenja Bosne i Hercegovine, čime bi se u najvećoj mjeri prebrodilo trenutno, neodrživo, stanje Javnog RTV sustava.

U odnosu na stanje vezano za govor mržnje u medijima, sugovornici su suglasni u stavu da je isti sveprisutan u elektronskim medijima, te da regulativa ne prati u dovoljnoj mjeri razvoj medija, a mehanizmi koje na raspolaganju imaju Regulatorna agencija za komunikacije i Vijeće za tisak, kao nadležna tijela za sankcioniranje govora mržnje u elektronskim, odnosno tiskanim medijima su nedostatni ili se ne primjenjuju u punom kapacitetu./HMS/