TEMA REKTORSKE KONFERENCIJE 'Na Sveučilištu u Mostaru izvršena akreditacija bez nadležnosti resornog Ministarstva'

Diplomatski skandal je u najavi i to zbog odluke Hrvatske da ne priznaje diplome iz Bosne i Hercegovine. Jedini izuzetak je Sveučilište u Mostaru, a razlozi su, sumnja se i političke prirode. Što bi trebale poduzeti vlasti kako bi se domaći diplomci nesmetano mogli zaposliti i u Hrvatskoj i u Sloveniji, raspravljalo se na Rektorskoj konferenciji u Banjoj Luci.

Samo Sveučilište u Mostaru prošlo je vrednovanje hrvatske Agencije za znanost i visoko obrazovanje. Dakle, samo studenti s mostarskog sveučilišta, jedini su u zemlji čije diplome u Hrvatskoj priznaju. Rašid Hadžović, ministar obrazovanja u HNŽ koji šuti o svim gorućim problemima u školstvu i naslikava se na postavljanjima zavjesa po školama, ipak se probudio iz kvaziakademskog sna i bocnuo koalicijske partnere.

"Mi nismo bili upoznati, na koji način je Sveučilište dobilo akreditaciju iz Hrvatske. Sveučilište u Mostaru je bez mog znanja pozvalo Agenciju za znanost iz Republike Hrvatske koja je došla i izvršila akreditaciju bez nadležnosti bilo koga ispred Ministarstva znanosti, kulture i sporta. Vjerujem da su to politički razlozi", kazao je ministar Rašid Hadžović.

Od sredine prošle godine i stupanja na snagu novog zakona o priznavanju inozemnih diploma, Hrvatska izdaje negativno mišljenje za sve visokoškolske ustanove iz Bosne i Hercegovine, osim za Sveučilište u Mostaru. 

"Očekujem da je jedan od puteva za rješenje bilateralni razgovor s predstavnicima vlasti Hrvatske. ENKA je jedan od uvjeta. Hrvatska je do šestog mjeseca prošle godine priznala više od 20.000 diploma iz BiH", istaknuo je Enes Hašić, direktor Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvalitete BiH (HEA BiH).

Hrvatska je sada ukinula postupak priznavanja, uvela vrednovanje diplome, pa se one iz BIH ocjenjuju nedovoljno kvalitetnim.

"Što se tiče politike, ona je uvijek pomalo prisutna. Ona ovdje nije dominantan problem. Suština je osiguranje kvaliteta u visokom obrazovanju. To je suštinski problem", naglasio je Damir Ljubić, direktor Centra za informiranje i priznavanje dokumenata iz područja visokog obrazovanja (CIP BiH).

Ujednačiti kvalitet, obračunati se sa sumnjivim vikend fakultetima, izraditi bilateralne sporazume, postati punopravna članica ENKE, samo su neki od koraka koje Bosna i Hercegovina hitno mora poduzeti. Mišljenje s rezervom za bh. diplome u susjedstvu, za sada ne obavezuje poslodavce. A značajan broj studenata iz Hrvatske studira u Banjoj Luci, atraktivni su im medicina, stomatologija, arhitektura…

"Srećemo se s istim problememom pada broja studenata. Ne isključujem mogućnost da je to na neki način zadržavanje studenata iz Hrvatske da studiraju na sveučilištu u toj zemlji, a isto tako i poruka ‘bolje da studirate kod nas, nego da idete u BiH’. Međutim, to mišljenje nije obavezujuće za poslodavce, te diplome stečene na sveučilištima u BiH su apsolutno relevantne i studenti mogu bez problema konkurirati na tržištu rada i Hrvatske i Slovenije, ali i EU, ali i da studije koje su započeli u BiH nastave u Hrvatskoj ili Sloveniji ili bilo kojoj drugoj državi u EU", smatra Radoslav Gajanin, predsjedavajući Rektorske konferencije BiH.

Na Rektorskoj konferenciji nije bilo riječi o akciji "Klaster", ali se očekuju rezultati inspekcijskog nadzora. Nakon toga i mjere.

"Ono što mi počinjemo treba postati model obračuna s negativnim pojavama u visokom obrazovanju koji treba obuhvatiti čitavu BiH", rekao je Željko Budimir, ministar za znanstveno-tehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informacijsko društvo Republike Srpske.