Telekomunikacijski ratovi u susjedstvu kucaju na naša vrata

U doba socijalizma, u našoj i susjednim zemljama, telekomunikacijska je infrastruktura građena sredstvima građana. Obzirom kako je tada postojala samo jedna telekomunikacijska tvrtka na tržištu, tada PTT, sva je infrastruktura pripisana njoj. Raspadom zajedničke države i PTT se raspao na manje tvrtke u svakoj zemlji, no one su zadržale monopol na infrastrukturu.

U vremenu liberalizacije telekomunikacijskih tržišta, najveće blago do tada samo državnih operatera, bila je upravo infrastruktura koju su u svim susjednim zemljama, bez inznimke, gradili svi građani. U svim je tim zemljama ona ostala na upravljanju ili u vlasništvu, kako ih sada birokracija zove, dominantnih operatera, a ostalim je nuđena na korištenje pod ovim ili onim uvjetima.

Razvoj telekomunikacijskog tržišta doveo je to prijelomnog trenutka razvoja telekomunikacija u cijeloj regiji - vlasništva i prava upravljanja i korištenja upravo te infratsrukture kaže se u analizi Poslovnog portala ba.

Ostane li ona u rukama "dominantnih" operatera od tržišta nema ništa. I oni najjači mogu spakirati kufere i otići. Pređe li u vlasništvu države kao neovisna tvrtka postavlja se pitanje odštete operaterima koji su je do sada svojatali. Podijeliti se ne može.

Hrvatske telekomunikacije pred ispitom optičke mreže

Hoće li se i kako razvijati optička mreža te kako će se tko i kada njome koristiti, u Hrvatskoj bi trebala presuditi radna skupina Hrvatske agencije za poštu i telekomunikacije (HAKOM).

Proteklog tjedna održan je sastanak alternativnih operatera te predstavnika najjačeg - Hrvatskog telekoma - s regulatorom i predstavnicima mjerodavnog ministarstva. Hrvatski telekom želi u optiku, ali pod svojim uvjetima, a alternativni operateri tvrde kako će, ne bude li tržište na pravi način regulirano, u Hrvatskoj ponovno postojati samo monopolist u obliku HT-a.

Ukoliko bi se HT-u kao uvjerljivo najmoćnijem telekom operateru dopustilo korisnike prebaciti na optičku mrežu, a ostalim to otežalo ili uskratilo, alternativni operateri bi vrlo brzo toliko tehnološki zaostali da HT ne bi mogli sustići. To bi dovelo do propasti alternativnih operatera i poništenja svega dobroga što je liberalizacija donijela, a pogotovo što tek treba donijeti. HT bi ponovno bio jedini gospodar tržišta.

Srbija na sličnim mukama i sa starom mrežom

Dragan Šolak, predstavnik jednog ad alternativnih operatera u Srbiji, potvrdio je kako je Telenor inicirao razgovore o korištenju telekomunikacijske infrastrukture SBB-a za fiksnu telefoniju.

"Vrlo teško možemo upakirati na našu infrastrukturu ponudu naprednih televizijskih servisa i interneta i ponudu televizije, interneta i fiksne telefonije, recimo Telenora", rekao je i naglasio kako liberalizacija telekomunikacijske infrastrukture na srpskom tržištu mora početi od Telekoma Srbije.

"Stavljati u isti koš komercijalnog operatera (SBB) koji je vlastitim sredstvima sagradio sve i Telekom Srbije koji se gradi pola vijeka sredstvima građana, ne čini mi se ni realno, a ni fer", kaže Šolak.

U BiH šute i vlasti i dominantni operateri

Iako je stanje s telekomunikacijskom infrastrukturom jednako i u Bosni i Hercegovini, kod nas šuete i vlasti i operateri. Vlasti su i dalje mišljenja kako telekomunikacijske tvrtke trebaju što dulje zadržati u državnim skutima bez obzira na posljedice na tržištu i uvođenje novih tehnologija. Monopol im odgovara.

Liberaliziraju li tržište, bar do razine u kojoj je liberalizirano u susjedstvu, izgubit će svoja najmoćnija oružja - cjenjkanje i trgovinu radnim mjestima, operativna novčana sredstva i mogućnost manipulacija nadzora telekomunikacijskih veza.

Osim toga, o nastvaku liberalizacije mora se dogovoriti bar tri puta više strana nego je to slučaj u susjedstvu. No bez obzira koliko dugo skrivali problem i koliko dugo oduglovačili s njegovim rješenjem, na kraju će i Bosna i Hercegovina morati liberalizirati i tržište i infrastrukturu. Svaki dan odugovlačenja jedna je laž više o njenom putu k Europi.