SVJETSKI DAN MENTALNOG ZDRAVLJA Hercegovci nisu potpuno otvoreni zatražiti pomoć, a najčešći su anksioznost i strahovi

Svjetski je dan mentalnog zdravlja. Ovaj dan obilježava se već unatrag 70 godina diljem cijelog svijeta kako bi se podigla svijest o mentalnom zdravlju, baš kako se to čini i za tjelesno zdravlje. Svjetska zdravstvena organizacija je ove godine Svjetski dan mentalnog zdravlja 2023. prepoznala kao priliku za ljude i zajednice da se ujedine iza teme “Mentalno zdravlje je univerzalno ljudsko pravo” kako bi unaprijedili znanje, podigli svijest i pokrenuli akcije koje promiču i štite svačije mentalno zdravlje kao univerzalno ljudsko pravo.

"Mentalno zdravlje je sastavni dio našeg općeg zdravlja i vlastite dobrobiti, stoga je važno brigu o mentalnom zdravlju postaviti visoko na listu prioriteta. Ljudi se tijekom života susreću s različitim životnim situacijama i kad se ne mogu s time nositi sami, važno je potražiti pomoć i podršku", kaže za Hercegovina.info psihologinja Jelena Marijanović.

Kada je riječ o strukturi osoba koje zatraže pomoć, ona ističe kako problema s mentalnim zdravljem imaju sve dobne skupine. Najosjetljivija su ipak mladi.

"U radu se susrećem s odraslim osobama koji imaju obiteljske probleme, sa socijalno ugroženim pojedincima, s pojedincima koji se nalaze u iznimno teškim i stresnim situacijama i imamo veliki broj anksioznih osoba. S druge strane, djeca i adolescenti su jako osjetljiva skupina, i najčešće se javljaju zbog emocionalnih poteškoća, problema u ponašanju, različitih strahova, odnosa s vršnjacima, socijalizacije, konfliktnih obiteljskih situacija".

Hercegovina još uvijek nije u potpunosti otvorena kada je u pitanju mentalno zdravlje i kada je potrebno zatražiti pomoć. Marijanović ističe kako je ljude potrebno još više educirati. Na zapadu je to kao jedan običan odlazak zubaru.

"Potrebe vezane za očuvanjem mentalnog zdravlja sve su veće, ali je odgovor društvene zajednice još uvijek nedovoljan i neadekvatan. Ne bih rekla da je to tabu-tema, nego je potrebno još vise edukacija na ove teme, a samim time bi jačala podrška organizacijama i stručnjacima koji se bave očuvanjem mentalnoga zdravlja. Nažalost, problemi mentalnoga zdravlja nose društvenu stigmu koja ljudima može otezati traženje pomoći i podrške.

No, preko stigmi treba samo prijeći i pobrinuti se za sebe na najbolji mogući način. Treba se posvetiti svom mentalnom zdravlju.

"Dobro mentalno zdravlje ne znači odsustvo neugodnih emocija poput tuge ili ljutnje, jer svi se susrećemo i s takvim emocijama, i raznim drugim stresorima, ali nam omogućuje da se uspješno nosimo s tim emocijama koristeći svoje kapacitete. Treba imati na umu da je posvećenost mentalnom zdravlju ulaganje u kvalitetniji život i bolju budućnost za svakog čovjeka", zaključila je psihologinja Jelena Marijanović.

No, ohrabruje činjenica da se u posljednje vrijeme u Bosni i Hercegovini sve više osoba odluči zatražiti liječničku pomoć, naročito mladih. Tome u prilog govori podatak s Klinike za psihijatriju Univerzitetskog kliničkog centra u Tuzli. Prije pet godina ova klinika je brojala do 200 mlađih pacijenata godišnje, a danas čak do tisuću. Na globalnoj razini svaka četvrta osoba ima određeni problem vezan za mentalno zdravlje. Razlog tomu na globalnoj razini svakako je i nesretna pandemija koronavirusa koja je uvelike utjecala na mentalno zdravlje ljudi.