VIDEO Sve više građana se pridružuje masovnom bojkotu trgovina u BiH, pogledajte što su nam rekli Mostarci

Građani Bosne i Hercegovine pozvani su na bojkot trgovina, benzinskih crpki, kafića i restorana 31. siječnja 2025. godine. Ovo je odgovor na rastuće nezadovoljstvo zbog dramatičnog rasta cijena osnovnih proizvoda i usluga, dok plaće, mirovine i socijalna primanja ostaju na porazno niskim razinama.
Grupa na društvenim mrežama preko koje se bojkot organizira raste iz sata u sat, a trenutno je u njoj preko 10 000 osoba.
U grupi se dijele primjeri podivljalih cijena, od cijena čokolade, kave, deterdženata, ali i mesa, mliječnih i pekarskih proizvoda.
Mi smo odlučili izaći na ulice grada Mostara te izravno pitati građane hoće li podržati bojkot i zajedno se boriti protiv porasta cijena, te kakvo je njihovo mišljenje o cjelokupnoj situaciji. U nastavku pogledajte našu anketu.
Vlasti – problem, a ne rješenje
Ekonomsku krizu u BiH vlasti već godinama rješavaju deklarativno, bez stvarnih rezultata. Inflacija je nezaustavljivo narasla, no reakcije političara svode se na paušalna obećanja i prebacivanje odgovornosti. Vlade na svim razinama pokazuju iznimnu sporost i neefikasnost kada su u pitanju ključne intervencije – poput kontrole cijena osnovnih proizvoda, povećanja minimalne plaće ili smanjenja opterećenja na gorivo i energente.
Dovoljno je reći kako je sindikalna potrošačka košarica u prosincu 2019. iznosila 1.946, 46 KM, a u prosincu 2024. porasla je na 3.114, 95 KM, što je porast od približno 60 posto!
Građani s pravom postavljaju pitanje: gdje je država kada je najpotrebnija? Kako je moguće da se tolerira da cijena osnovnih životnih namirnica raste izvan kontrole dok siromaštvo postaje svakodnevica sve većeg broja stanovnika? Umjesto da preuzmu odgovornost, političari su fokusirani na međusobne sukobe i kalkulacije oko toga tko će na kojoj razini obnašati vlast i kako će sebi i svojima povećavati plaće i izmišljati radna mjesta kao i unosne funkcije u nadzornim odborima.
Trgovci – profit na račun najsiromašnijih
Trgovci, posebno veliki trgovački lanci, nisu nimalo nevini u ovoj priči. Dok građani broje posljednje novčiće, trgovci ostvaruju rekordne profite. Često koriste globalne razloge, poput rata u Ukrajini ili poremećaja u lancima opskrbe, kako bi opravdali dizanje cijena koje je nerijetko neopravdano.
Primjerice, cijene proizvoda lokalne proizvodnje također su drastično porasle, iako nema realnih razloga za to. Zašto litra mlijeka domaćeg proizvođača sada košta skoro kao uvozni proizvod? Jesu li povećanja cijena ulja, brašna ili mesa uistinu rezultat tržišnih kretanja, ili trgovci jednostavno koriste inflaciju kao izgovor za povećanje svojih marži?
Može li bojkot nešto promijeniti?
Bojkot je legitiman način izražavanja nezadovoljstva i može poslužiti kao jasan signal trgovcima i vlastima. Međutim, njegova učinkovitost uvelike ovisi o organizaciji i masovnosti. Ako većina građana uistinu sudjeluje, trgovci bi mogli osjetiti pad prometa i početi preispitivati svoje cjenovne politike.
U našoj anketi odgovorite sudjelujete li i vi u bojkotu:
Ipak, jednokratni bojkot neće biti dovoljan. Trgovci i vlasti u BiH već su dokazali otpornost na kritiku i često ignoriraju glas javnosti. Bez sustavnih pritisaka i stalne građanske mobilizacije, bojkot bi mogao završiti kao još jedan simbolični čin, bez stvarnog učinka.
Što vlasti i trgovci trebaju učiniti?
Vlasti bi trebale hitno regulirati cijene osnovnih životnih namirnica kroz porezne olakšice ili ograničenja marži. Povećati minimalnu plaću i mirovine kako bi građani mogli preživjeti rastuće troškove. Pokrenuti subvencije za energente i osnovne potrepštine, posebno za najugroženije skupine. Uvesti transparentnije praćenje cijena i sankcionirati nerealne povećanja.
Trgovci bi trebali pokazati odgovornost prema zajednici i smanjiti marže na osnovne proizvode. Omogućiti više promocija i popusta na osnovne potrepštine.Transparentno objasniti građanima razloge rasta cijena i uključiti se u društveno odgovorne kampanje.
Bojkot je odraz nezadovoljstva građana, ali i poražavajuća slika nefunkcioniranja države i pohlepe trgovaca. Umjesto da štite građane, vlasti i trgovački lanci koriste krizu za vlastite interese.
Jedan član grupe predložio je sljedeći način bojkota kao najefikasniji:
Odabere se jedna kompanija i bojkotira je se 7 dana.
Kompanija shvati da je vrag odnio šalu pa snizi cijene.
Ostale kompanije vide da bi mogle biti sljedeće pa se opamete.
Sljedeća koja ponovno poveća cijene, trpi 30 dana bojkota.
Građani moraju iskoristiti bojkot kao priliku za slanje snažne poruke, ali i za zahtijevanje trajnih promjena. Vrijeme je da i vlast i trgovci shvate da ekonomija ne počiva na njihovim interesima, već na narodu koji te interese financira.
Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.