Susjedi neće da pričaju o granicama s BiH

..., i to dvije tačke kod Neuma i na potezu od Novog Grada do Kozarske Dubice, gdje se državna granica na više od 15 mjesta premješta s jedne na drugu obalu rijeke Une.

U slučaju Srbije granica dužine oko 370 kilometara sporna je također na dva mjesta, i to oko hidroelektrana na Drini kod Zvornika i na području općine Rudo, gdje prolazi željeznička pruga Beograd - Bar u dužini od 12 kilometara. Na tom dijelu sela Međurječje i Sastavci, koja se nalaze okružena teritorijom Srbije, katastarski pripadaju BiH i veliko je pitanje kako će to biti rješeno. Postoje i slučajevi gdje se teritorija nalazi u BiH, ali katastarski pripada Srbiji i takvi slučajevi uglavnom postoje oko Bijeljine, ali prema mišljenju stručnjaka tu neće biti nikakvih problema jer je granica utvrđena sredinom rijeke Drine. Jedan takav slučaj je sa zemljištem kod Pavlović puta sa semberske strane Drine, koje katastarski pripada pograničnoj srbijanskoj općini Bogatić.

Zvaničnici BiH kažu da postoje samo dva scenarija kako da se riješi pitanje granice sa Srbijom i Hrvatskom. Prvi je da se sjedne i razgovara, a drugi da se ratificir nesporni dio granice, a sporni uputi na arbitražu.

"Nema pomaka u razgovorima s Hrvatskom i Srbijom. Na sjednicama Državne komisije za granicu BiH raspravljamo o tome i slali smo dopise prema jednima i drugima da nastavimo razgovore prekinute prije nekoliko godina, ali nema odgovora", rekao je juče Željko Obradović, zamjenik predsjednika Državne komisije za granicu BiH.

On se nada da će se nakon što BiH i Crna Gora u Beču na predstojećoj konferenciji 27. kolovozu potpišu sporazum o granici stvari pomjeriti s mrtve tačke i da će to biti pozitivan signal da se krene u rješavanje granica među susjedima.

Posljednji razgovori na temu granica i razgraničenja sa Srbijom i Hrvatskom vođeni su prije oko tri godine, a sa Srbijom je bio čak napravljen i nacrt sporazuma, međutim nakon toga se tražila korekcija određenih dijelova i na tome se i stalo.

"Samo jedan odsto granice s Hrvatskom je sporan, a sa Srbijom smo se praktično razgraničili na kartama od 1:25.000, ali su oni naknadno tražili korekcije. Tu neće biti velikih problema samo da se razgovori nastave", rekao je Obradović.

Inače, pitanje državnih granica nakon raspada Jugoslavije otvoreno je u svim zemljama, neki dijelovi kao što je Piranski zaljev, oko kojeg se spore Hrvatska i Slovenija, su na arbitraži, o nekima se razgovara u okviru komisija, a o nekima tokom susreta i sastanaka djelatnika.

"Pitanje granica se vrlo brzo može riješiti ako Hrvatska bude poštovala ranije potpisane dokumente. Granica kod Kostajnice ide sredinom rijeke Une i to je potvrđeno od AVNOJ-a do Badinterove komisije. Mi treba da imamo perfektne argumente i tu ne treba da popustimo, a u slučaju nesporazuma da idemo na arbitražu", rekao je juče Vladimir Lukić, ekspert za pitanje granica.

On kaže da u slučaju BiH i Srbije ima daleko manje problema i da tu praktično nema ništa sporno, odnosno ništa oko čega se ne može dogovoriti.

poskok.info