Šuga i u Neumu, Širokom Brijegu, Čapljini, Konjicu

Iako broj oboljelih nije povećan u odnosu na prošli mjesec kada je u HNŽ-u registrirano njih ukupno 49, zanimljivo je spomenuti kako je u veljači skoro u svakoj općini ove županije zabilježena ova bolest. Naime, kako doznajemo iz Zavoda za javno zdravstvo HNŽ-a u prvih petnaestak dana veljače registrirano je 11 oboljelih od šuge, od tog broja jedna osoba je registrirana u Neumu, jedna u Čapljini, četiri u Konjicu, te pet u Mostaru. Iz Zavoda za javno zdravstvo HNŽ-a ističu kako situacija nije alarmantna, budući da je ova bolest prisutna u ovoj županiji već niz godina, te su ponovili da se širenje iste može spriječiti, piše Vecernji list.

Zanimljivo je spomenuti kako je jedan slučaj osobe oboljele od šuge zabilježen i u ZHŽ-u Prema riječima dr. Dražena Bošnjaka direktora Zavoda za javno zdravstvo ZHŽ-a radi se o osobi iz Širokog Brijega. Bošnjak ističe kako je higijensko- epidemiološka situacija u ovoj županiji dobra, te da je to razlog zbog kojeg se ne bilježi velik broj zaraznih bolesti. Trenutno je povećan broj oboljelih od virusa obične gripe, što je i uobičajeno za ovo doba godine, dok u ovoj godini nije zabilježen ni jedan slučaj oboljenja od virusa A H1N1, poznatijeg kao svinjska gripa. Za razliku od ZHŽ-a situacija u susjednoj HNŽ-u je drastično drugačija. Naime, osim šuge, u ovoj županiji je u ovom mjesecu zabilježen i jedan slučaj osobe oboljele od meningitisa. Iz ovog zavoda su upozorili na velik broj ugriza pasa lutalica. "U samo nekoliko dana zabilježili smo 7 ugriza pasa lutalica, jedan slučaj u Konjicu i šest u Mostaru. Smatramo da bi na ovo trebale reagirati nadležne institucije, naročito ako se zna koliko ugriz može biti opasan ako je pas zaražen, što je nerijetko kada su u pitanju psi lutalice", navode iz Zavoda za javno zdravstvo.

Pojavu šuge u HNŽ-u komentirala je i Jelena Ravlija, šefica Službe za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo FBiH koja je istaknula kako postojanje ove bolesti nije nova informacija. Ravlija je pojasnila da, s obzirom na to da se ova bolest prenosi dodirom ili kontaktom s garderobom oboljelog, najčešće i nastaje u obiteljima, posebno u onima koje žive u lošijim higijenskim uvjetima i u skučenom prostoru. "Uzročnik joj je parazit koji napada kožu, kopa kanale, polaže jaja i izaziva svrab prvo na rukama i ostalim dijelovima tijela. Nekada poznata kao bolest siromašnih, danas, kažu stručnjaci, nema razlike. Mogu je dobiti i oni koji vode računa o higijeni ako dođu u kontakt sa zaraženom osobom ili predmetom", pojasnila je Ravlija.