SUĐENJE MLAĆI I CIKOTIĆU ZA ZLOČINE U BUGOJNU 'Tko god je odveden sa stadiona, nije se vratio'

Cikotić i Mlaćo
Arhiva

Na suđenju za zločine u Bugojnu, svjedok Tužiteljstva Bosne i Hercegovine izjavio je da je optuženi Dževad Mlaćo dolazio na Rostovo te da mu je rečeno da odvede zarobljenike koji su ondje bili dovedeni i premlaćivani, javlja Detektor.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Svjedok, čije ime odlukom Vijeća ne smije biti objavljeno, kazao je da je bio pripadnik Sedme muslimanske brigade i da su bili smješteni na Rostovu. Naveo je da je 1993. Vojna policija dovodila vojnike Hrvatskog vijeća obrane (HVO).

"Znam samo da mi je jedno večer preko veze došlo da primim paket… dva paketa, dva čovjeka", rekao je svjedok, dodajući da je s druge strane vjerojatno bio netko iz 307. brigade.

Ispričao je kako je jednom prilikom dolazio Mlaćo i kako mu je Jahja Seferović rekao da odvede zarobljenike iz njihova objekta jer ne želi imati problema.

"Čuo sam kad je Jahja rekao: 'Mlaćo, ako ovako nastaviš sa zarobljenicima, ja ću pokrenuti gerilski rat'", naveo je svjedok u istrazi, dodajući da je Seferović reagirao jer nije mogao gledati kako premlaćuju zarobljenike.

Svjedok je potvrdio ove navode, ali je istaknuo da to nije osobno čuo, već mu je to ispričao Seferović.

Kazao je da je bilo više od 20 zarobljenika te da je poznavao susjede Nikicu i Ivicu Miloša. Ispričao je da je vidio kada su vojni policajci Enis Sijamija i Nermin Šabić premlaćivali učitelja Franju.

"Premlaćivali su ga dok su ga vodili u hodniku. Umro je ondje", naveo je svjedok.

Dodao je da je otišao na teren te da, kada se vratio, zarobljenika više nije bilo.

Mlaćo je, u svojstvu predsjednika Ratnog predsjedništva Bugojno, optužen zajedno sa Selmom Cikotićem, bivšim zapovjednikom Operativne grupe Zapad Armije BiH. Mlaćo se tereti da je naredio ubojstva zarobljenika hrvatske nacionalnosti, a u optužnici se navodi i da je zaustavio transport zarobljenika u Zenicu zbog navodnih sigurnosnih i tehničkih razloga. Cikotić je optužen da nije spriječio podređene pripadnike Armije RBiH da počine kaznena djela, kao i da je propustio poduzeti mjere zbog mučenja i ubojstava ratnih zarobljenika.

Svjedok je potvrdno odgovorio na pitanja braniteljice Sabine Mehić da su u jedinici imali emira Abduhselama, da su ih posjećivali strani borci, da su primjenjivali šerijatski zakon te da su bili natpisi na arapskom pismu.

Kazao je da nije imao vezu s Ratnim predsjedništvom. Potvrdio je da je na Rostovu bio Seferović kada se vratio s terena.

Braniteljicu je zanimalo zašto svjedok u ranijem iskazu nije spominjao Sijamiju i što ga je podsjetilo na njega. Svjedok je rekao da ne zna zašto ga nije spomenuo.

"Znate što me podsjetilo? Zato što je on govorio da smo mi to napravili", rekao je svjedok.

Tužitelju Mladenu Vukojičiću je rekao da je Mlaćo Seferoviću, kada mu je rekao da odvede zarobljenike, odgovorio da će to "biti riješeno".

Svjedok Stipo Miloš kazao je da je živio u bugojanskom naselju Gračanica. Ispričao je kako su mu nakon početka sukoba u srpnju 1993. pretresali kuću te kako je njegov kum Nikica Miloš bio odveden.

"Nakon desetak dana bio je pušten, sav je bio premlaćen", rekao je svjedok.

Naveo je da su nakon 20-ak dana obojica bili uhićeni i odvedeni u BH banku, a potom prebačeni na stadion. Svjedok je rekao da je pušten, a njegov kum nestao s ostalima.

"Tko god je odveden sa stadiona, nije se vratio u vrijeme dok sam ja bio tamo", rekao je Miloš.

Kazao je da mu je Sijamija rekao da je i za njega bilo zapisano "uhapsiti i likvidirati".

Braniteljica Jesenka Rešidović predočila mu je iskaz iz istrage u kojem je naveo da mu je prilikom pretresa pokazan nalog s potpisom Enesa Handžića. Svjedok je rekao da je tako bilo, ako je to izjavio.

Suđenje se nastavlja 26. studenoga.