STOLAC Zavod za zaštitu spomenika nije bio konzultiran prilikom izrade Prostornog plana, mještani zabrinuti

Neformalna grupa građana "Stolački otpor" nedavno je uputila zahtjev Federalnom ministarstvu kulture i sporta tražeći informacije o arheološkoj i kulturnoj zaštiti područja Komanjeg brda, ali i ostalih lokaliteta na području Stoca gdje je planirana izgradnja industrijske zone i solarnih elektrana.

Ministarstvo je odgovorilo da Zavod za zaštitu spomenika nije bio konzultiran prilikom izrade Prostornog plana Grada Stoca, ali i kako ključni lokaliteti nisu službeno registrirani kao arheološka područja.

Ovaj odgovor izazvao je dodatnu zabrinutost među građanima koji tvrde da se na Komanjem brdu i okolnim predjelima nalaze vrijedni arheološki ostaci, uključujući prapovijesne grobnice, tumule, ritualne građevine i astronomske strukture, koje sada prijete uništenju zbog agresivne urbanizacije.

Komanje brdo – prapovijesno naselje koje nestaje pod betonom?

Lokalni stanovnici godinama upozoravaju da je područje Komanjeg brda i njegovih padina bogato prahistorijskim arheološkim ostacima, ali da ono nikada nije sustavno istraženo. Prema njihovim tvrdnjama, na tom se prostoru nalazi veliki broj tumula (prapovijesnih grobnica) i kružnih građevina nepoznate namjene koje bi mogle imati obredni, astronomski ili vojni karakter.

"Moramo naglasiti da su se na Komanjem brdu nalazile nekolike kružne građevine (oko 50 metara promjera), još uvijek neistražene, i veliki broj tumula. Slične građevine nalaze se i na Poplatu, Vrsniku, Bitunji, Ljubljanici, Križevcu i Dubokoj. Po predanjima i onome što se zna, njihova funkcija bila je obredna, astronomska ili neka druga. Čitavo područje Komanjeg brda do Vrsnika prepuno je prahistorijskih arheoloških ostataka, čiji tragovi doslovno izviru iz zemlje." – stoji u dopisu neformalne grupe građana.

Međutim, unatoč višestrukim apelima, Ministarstvo u svom odgovoru navodi kako Komanje brdo nije službeno evidentirano kao arheološko područje u Registru Zavoda za zaštitu spomenika, što znači da nema nikakvu pravnu zaštitu.

Pojedini lokaliteti imaju zaštitu, ali ne i Komanje brdo

U službenom odgovoru Ministarstva navodi se da su neki lokaliteti u okolici Stoca zaštićeni kao kulturna dobra, uključujući:

Vrsnik – prapovijesno utvrđenje iz brončanog doba
Ljubljanica – nekropola stećaka
Badanj – pećinsko naselje koje je nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine

Međutim, Komanje brdo nije među njima, unatoč brojnim dokazima o njegovoj arheološkoj vrijednosti.

Ministarstvo potvrđuje i da se u Arheološkom leksikonu Zemaljskog muzeja spominju neki lokaliteti iz ovog kraja, ali bez formalne zaštite.

Građani sada postavljaju pitanje tko je odgovoran za to što Komanje brdo nikada nije dobilo status kulturno-historijskog dobra te hoće li se poduzeti koraci da se to ispravi prije nego što bude prekasno.

Građevinski radovi na pomolu, a zaštita izostaje

Najveći problem koji građani ističu jest činjenica da se radovi na izgradnji industrijske zone i solarnih elektrana već planiraju, i to bez prethodne zaštite ili istraživanja potencijalnih arheoloških nalazišta.

Zabrinuti građani upozoravaju da bi, ako se sada ne reagira, stoljetna povijest mogla nestati pod betonom i asfaltom, a da BiH zauvijek izgubi jedan od svojih prapovijesnih lokaliteta.

Ministarstvo u svom odgovoru navodi da bi Studija utjecaja na okoliš trebala obraditi i pitanje kulturne baštine, no građani ističu kako ta studija još uvijek nije dostupna javnosti i da nema dokaza da se uopće razmatrao aspekt zaštite arheoloških lokaliteta.

UZ BLAGOSLOV POLITIKE Vlasnik Premier kladionica i obitelj Mamić gradnjom solara uništavaju povijesnu baštinu

Na lokalitetu u Slipčićima kod Mostara na kojem tvrtka Ecco Solar Energy iz Čitluka u vlasništvu dviju kćeri odbjeglog kriminalca osuđenog u Hrvatskoj, Zdravka Mamića, Ive i Lucije, te…

Tko je dao zemljište investitorima?

Osim kulturne devastacije, građani su postavili i pitanje vlasništva nad zemljištem na kojem se planira industrijska zona. Sumnjaju u to kako je tvrtka Aurora Energy d.o.o. iz Banje Luke postala vlasnik 146 hektara zemljišta, unatoč tome što Zakon o zabrani raspolaganja državnom imovinom BiH ne dopušta prodaju državnog zemljišta.

"Je li Grad Stolac zaista prodao ovo zemljište privatnoj tvrtki i time prekršio zakon? Ako jest, tko će za to odgovarati?" – pitaju se građani.

Zahtjevi građana: zaustaviti radove i zaštititi baštinu

Neformalna grupa građana "Stolački otpor" sada traži hitnu reakciju nadležnih institucija i donošenje mjera koje bi spriječile uništenje potencijalnih arheoloških lokaliteta. Njihovi zahtjevi su jasni:

- Zaustavljanje svih građevinskih radova dok se ne provedu opsežna arheološka istraživanja Komanjeg brda i okolnih lokaliteta.
- Proglašenje Komanjeg brda zaštićenim kulturno-historijskim područjem i upisivanje u Registar Zavoda za zaštitu spomenika.
- Javna objava svih dokumenata vezanih za industrijsku zonu, uključujući Studiju utjecaja na okoliš, građevinske dozvole i vlasničke papire.
- Uključivanje stručnjaka i arheologa u planiranje bilo kakvih intervencija na tom području.

STOČANI PROTIV MEGASOLARA Ne želimo klizišta, protivimo se uništavanju baštine i pitamo se tko prodaje državno zemljište

Neformalna grupa građana iz stolačkih naselja Kukavac, Ćuprija, Novo naselje, Uzinovići, Bokulja, Poplašići, Begovina, Pogleđe, Brade i Čaršija uputila je opsežne primjedbe na Nacrt prostornog plana…

Borba za prošlost i budućnost Stoca

Stanovnici Stoca poručuju da neće odustati od borbe za zaštitu svoje kulturne baštine.

"Ovo nije samo borba za nas, nego i za buduće generacije. Ako sada ne obranimo svoju povijest, ona će nestati pod betonima industrijskih zona, a naši unuci neće ni znati što je ovdje nekada postojalo", poručili su.

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.