ŠTO ZAPRAVO JEDEMO? U BiH uvezene ogromne količine meda čija je cijena iznosila samo 4,6 KM

Iako zvuči nevjerojatno, u BiH su prošle godine ušle ogromne količine meda čija je cijena po kilogramu iznosila 4,6 KM.

Ovim podatkom zaprepašteni su domaći pčelari koji potrošače pozivaju na oprez, a čak su i iz Vanjskotrgovinske komore (VTK) BiH naveli da je pitanje kakav se to med uvozi i što to konzumiraju građani BiH, pišu Nezavisne.

A upravo su iz VTK BiH naveli da se uvoz meda količinski iz godine u godinu povećava pa tako kad usporedimo 2022. godinu s 2017. primjećujemo rast za 137 posto. Ili, ako ćemo biti još konkretniji, uvezeno je 370 tona meda više.

Stigao iz Turske

“U prošloj godini najviše je meda uvezeno iz Hrvatske (45 posto) i Srbije (22 posto), mada je primjetno značajno povećanje uvoza meda iz Turske (673 posto) i to s 24 tone u 2021. na 185,3 tone u 2022. Također, u prethodnim godinama na tržištu BiH značajnije količine meda uvozile su se i iz Moldavije. Treba istaknuti činjenicu da je prosječna jedinična vrijednost uvoznog meda iz Turske po kilogramu iznosila 4,6 KM”, naveli su iz VTK BiH.

Dok su nam, dakle, stigle ogromne količine meda iz Turske, čija cijena je 4,60 KM, nešto veći je uvozni prosjek, ali je i on višestruko manji od cijene našeg, domaćeg meda, koji po kilogramu košta oko 25 maraka pa i više.

“Što se tiče prosječne uvozne jedinične vrijednosti meda, ona je već godinama gotovo ista i po kilogramu iznosi 7,6 KM”, naveli su iz VTK BiH.

Aleksandar Masal, predsjednik Udruženja pčelara Višegrad, kaže da u toj općini kilogram meda košta 25 maraka, ali, kako dodaje, u nekim regijama cijena iznosi i do 30 KM.

“Turska je veliki proizvođač meda i velika pčelarska zemlja, ali da u BiH iz Turske stigne med po toj cijeni to je nemoguća priča. Ako uzmete transportne troškove, to je apsolutno nemoguća misija. Jedino što mogu kazati jest da građani med ne kupuju u trgovinama, već kod poznatih pčelara”, rekao je Masal za Nezavisne novine.

Nema kontrola

On ističe da postoji problem na globalnom nivou te da je čak i EU prestala raditi kontrolu uvoznog meda, a procjene su, dodaje, bile da je do 20 posto meda patvorenog, odnosno lažnog, dok se sada procjenjuje da taj postotak nadmašuje 60 posto.

I na području Istočnog Sarajeva domaći med košta 25 KM/kg. Dražen Lučić, predsjednik Udruženja pčelara Istočni Stari Grad, iznenađen je podatkom da nam stiže med koji je koštao 4,60 KM po kilogramu.

“To nije med. Ima samo boju i ukus. Tko zna što je to i što stavljaju unutra”, naglašava u izjavi za Nezavisne novine Lučić, koji također dodaje da je najbolje da potrošači kupuju med od onih pčelara koje poznaju.

Iz VTK BiH kažu da BiH raspolaže izvanrednim prirodnim resursima koji su osnova za razvoj pčelarstva, što ukazuje na ogromne potencijale ove privredne djelatnosti te da sve veća potražnja za medom otvara velike mogućnosti za ozbiljniji razvoj ove djelatnosti.

Ipak, upozoravaju i na sve češći problem s kojim se suočavaju proizvođači, ali i potrošači, a u pitanju je patvorenje, što je prisutno ne samo u BiH, nego i na tržištu regije, ali i Europske unije.