ŠTO NAM DONOSI EUROPSKA UNIJA? Milijarde eura su na stolu, pitanje je što i kako s njima

Bosna i Hercegovina dobila je zeleno svjetlo za početak pregovora s Europskom unijom i ta je vijest unijela dašak pozitivne atmosfere u državu koja je pogođena niskim standardom, odljevom stanovništva i izraženom korupcijom/nepotizmom. Europski put je jedna od rijetkih stvari u kojoj se slaže većina političara i većina građana, a ako bi parafrazirali popularnog bh. pjevača mogli bi reći da smo dosad mnogo puta gubili, no izgubiti ovaj put bi bilo najteže. Sve je počelo u Luksemburgu, sad već davne 2006. godine, kada je potpisan Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, a na snagu je stupio 1. lipnja 2015. godine.

Zašto je (bio) važan Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju?

Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) je nova, treća generacija sporazuma o pridruživanju ponuđena isključivo državama zapadnog Balkana, s namjerom da im se omogući uspostavljanje bliskog i trajnog odnosa s Europskom unijom te izgledno članstvo u EU.

SSP se potpisuje na neodređeno vrijeme, a uz pridruživanje sadrži elemente sigurnosne, političke i ekonomske stabilizacije, kao i element regionalne suradnje. Primarni cilj sporazuma je formalno pridruživanje države Europskoj uniji u određenom tranzicijskom razdoblju od šest do 10 godina. Od zemlje potpisnice se zahtijeva da postupno prilagođava svoje zakonodavstvo pravnoj stečevini Europske unije i uspostavlja zonu slobodne trgovine s Europskom unijom.

Europski put u praksi

Županija Zapadnohercegovačka jedna je od rijetkih u našoj državi koja je prepoznala važnost obveza puta na koji smo zakoračili, no uz obveze dolaze i prava pa tako godinama prednjače u organiziranosti i implementaciji europskih projekata i povlačenju sredstava. Za hercegovina.info govorio je Ivan Jurilj, ravnatelj EU ureda u ŽZH koji je približio njihovo djelovanje i aktivnosti, kao i samu važnost prisutnosti Europske unije u Bosni i Hercegovini.

"Običan čovjek prisutnot Europske unije najviše može osjetiti na projektima neovisno o tome radi li se o koridoru 5C, poduzetništvu, turističkoj ili putnoj infrastrukturi, komunalne infrastrukture. Ljudi još uvijek ne osjete dovoljno što je sve financirano iz Europske unije, ali i taj način treba još više komunicirati kako bi ljudima postalo vidljivije što se sve radi u pozadini", kazao nam je Jurilj.

Reforme čekaju na nas

"U Bosni i Hercegovini je trenutačno najaktualniji plan reformi u kojem je Europska unija otvorila Zapadnom Balkanu oko 6 milijardi eura, a nama bi trebalo pripasti načelno oko milijardu eura. To je naša uloga kojom koordiniramo i želimo približiti građanima što Bosna i Hercegovina može napraviti, a unutar Bosne i Hercegovine naravno želimo vidjeti što može napraviti Županija Zapadnohercegovačka kako bi mogli implementirati reforme. Tu ne smijemo izostaviti ni IPA fondove na temelju kojih se raspisuju projekti. Ključno se pripremiti jer kada se raspiše neki natječaj za projekt to je već kasno jer smo trebali biti pripremljeni prije par godina. Mi smo sada u proaktivnoj fazi kada želimo animirati naše institucije i naše projekte, ideje, potrebe kako bi ih ugradili u dokumente koje će financirati Europska unija", naglasio je, između ostaloga, ravnatelj EU ureda koji je osnovan 2016. godine.

Obuka za obrazovne institucije

"Mi se baš sada pripremamo za jedan ciklus obuke pisanja projekata koji će obuhvatiti djelatnike iz institucija vrtića, osnovnih i srednjih škola. Želimo ih osposobiti da budu spremni za natječaje kako bi povukli novac iz Europske unije za njihove ideje i projekte. Još od ranije smo krenuli u digitalizaciju obrazovnog sustava, a sama pojava EU ureda u ŽZH daje dimenziju više županiji kako bi se pozicionirali bolje u implementaciji ideja i potreba", istaknuo je.

Cijeli razgovor s Ivanom Juriljom možete pogledati na našem Youtube kanalu ispod u nastavku teksta.

Sadržaj se učitava...

Premijerka Marija Buhač o izazovima EU procesa

"Ovaj saziv Vlade HNŽ-a imenovan je prije nešto više od četiri mjeseca. No, i u tomu relativno kratkomu razdoblju, u niz navrata očitovali smo punu pripravnost za podupiranje svih aktivnosti koje se odnose na europske integracije. Kao predsjednica Vlade, na događajima poput Političkoga foruma na visokoj razini između BiH i EU-a i konferenciji u sklopu Kongresa Europske pučke stranke, potvrdila sam opredjeljenost Vlade HNŽ-a da, u skladu sa svojim mjerodavnostima, u punomu kapacitetu radi na ispunjavanju očekivanih ciljeva kako bismo što prije postali dijelom europske obitelji. Iznimno raduje napredak koji je ostvaren i potvrđen nedavnim dobivanjem kandidatskoga statusa za članstvo u EU.

To je jedinstvena i povijesna prigoda da, kroz dijalog i suglasje u donošenju odluka, poštivanje ustavne strukture i mjerodavnosti svih razina vlasti, ostvarimo nove korake na europskomu putu koji nema alternativu. HNŽ će, kao i dosad, pružati punu potporu svim aktivnostima usmjerenim na ostvarivanje trajne stabilnosti, gospodarskoga rasta, provedbe reformi i konačnoga integriranja u Europsku uniju. U tomu kontekstu držim bitnim spomenuti i  aktualni proces donošenja reformske agende vezane za novi Plan rasta za Zapadni Balkan čime se želi ubrzati proces proširenja i gospodarskoga rasta. Kao član radnoga tima na razini BiH, a u suradnji s mjerodavnim ministarstvima u Vladi HNŽ-a, učinit ću sve kako bismo izradili kvalitetnu reformsku agendu koja će, uz ostale, osigurati i provedbu nužnih reformi u našoj županiji. Naravno, na tomu nas putu očekuju brojni izazovi, poput provedbe već otprije poznatih uvjeta, a koje je moguće prevladati kroz dijalog i politički kompromis uključenih dionika", kazala je premijerka Buhač za hercegovina.info.

Upostava EU ureda

"Kada govorimo o europskim integracijama u HNŽ-u, s ranije urađenim upoznata sam samo jednim dijelom. Naime, radi se o složenomu području koje, između ostaloga, obuhvaća i tijela ustrojena kroz tzv. mehanizam koordinacije, prekogranične i međunarodne projekte, kao i sudjelovanje u aktivnostima Jadransko-jonske euroregije u kojoj je HNŽ aktivna članica. Ono što je ovdje bitno naglasiti jest čvrsta namjera Vlade da ustroji Ured za razvojno planiranje, upravljanje razvojem i EU integracije koji će osigurati novi zamah kako na našemu putu prema EU tako i u provedbi strateških razvojnih ciljeva i projekata", nastavila je čelnica županije.

EU kao prilika za 'malog čovjeka'?

"Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između EU i BiH potpisan je 2008. a na snagu je stupio 2015. godine, čime je otvoreno novo poglavlje u odnosima s Europskom unijom, a preuzete su obveze poštivanja dogovorenih kriterija. U tomu smislu, institucije na svim razinama vlasti u BiH provode aktivnosti s ciljem osiguranja izvršenja ugovornih obveza. Za potrebe nadzora nad primjenom i provođenjem Sporazuma ustrojena su zajednička tijela EU i BiH u kojima, u skladu s mjerodavnostima, sudjeluju i predstavnici HNŽ-a. Kako se zajednička tijela bave provedbom aktivnosti koje se odnose na brojna područja bitna za građane, kao što su okoliš, poljoprivreda, promet, sigurnost ili gospodarska pitanja, provedba odredbi Sporazuma zasigurno nas približava europskim standardima kako bismo i mi i naraštaji koji dolaze imali bolju perspektivu", ističe Buhač.

Još puno obveza

"Prije svega, pred nama je opsežno djelovanje vezano za pristupne pregovore. Pregovarački će okvir biti usvojen onda kada budu poduzeti svi odgovarajući koraci vezani za ranije preporuke Europske komisije. Držim kako ovaj zamah trebamo održati i nastaviti reforme koje će žiteljima BiH, tako i HNŽ-a, u što kraćemu roku donijeti konkretne dobrobiti. Svjesni smo kako je pred nama još puno obveza do postizanja konačnoga cilja odnosno punopravnoga članstva u EU, ali uvjerena sam kako zajedničkim radom i predanošću možemo svladati sve izazove. Vlada HNŽ-a spremna je kontinuirano raditi kako bi, u sklopu svojih mjerodavnosti i obveza, dala puni doprinos europskomu putu BiH", zaključila je premijerka HNŽ u razgovoru za hercegovina.info.

Dugo razdoblje čekanja

"BiH je najkasnije od svih država u regiji uopće počela pregovore o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju s EU. Za takav "iskorak" bilo je potrebno proći 10 godina od potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, a za sami čin stupanja sporazuma na snagu još dodatnih 10 godina. Naime, ugovorni odnosi između BiH i EU započeli su tek 1. lipnja 2015. godine iako su tehnički pregovori završeni i sporazum potpisan 2008. godine. To je poprilično dugo razdoblje, posebice ako se uzme u obzir činjenica da je BiH tek prije nekoliko dana dobila "zeleno svjetlo" za otvaranje pregovora o članstvu. Usporedbe radi, Republika Hrvatska je potpisala SSP krajem 2001. godine, a tri godine kasnije, u lipnju 2004. godine Europsko je vijeće Republici Hrvatskoj dodijelilo status kandidata, dok je punopravnom članicom postala 1. srpnja 2013. godine.
 
Glavni razlog bosanskohercegovačke stagnacije leži u njezinoj unutarnjoj podijeljenosti i konstantnoj krizi praćenom stalnim političkim previranjima. U objašnjenju stagnacije može nam pomoći i letargičan odnos koji se ugnijezio u svim porama sustava. Na reforme se gleda kao na mitsko čudovište. Svakako, jedan od razloga je i postojanje Ureda visokog predstavnika (OHR) koji raspolaže tzv. Bonnskim ovlastima koje mu omogućuju biti zakonodavna, pa čak i izvršna vlast u smislu da može u svakom trenutku eliminirati pojedinog dužnosnika koji nije "po volji", unatoč tome što je riječ o demokratski izabranoj osobi. U takvom političkom ozračju BiH i njezin europski napredak predstavljaju popriličan oksimoron", pojasnio je za hercegovina.info Ivan Kraljević, viši asistent na kolegijima iz međunarodnih odnosa na Sveučilištu u Mostaru.

Pomaci skoro neprimjetni

"Obični ljudi mogu vrlo malo primijetiti u svojoj svakodnevici. Prosječni čovjek registrira samo ono što mu se servira putem sredstava medijskog priopćavanja i teško može procijeniti i kritički vrjednovati realni napredak na euroskom putu BiH. Naime, naši građani, pa i političari, veoma paušalno se ophode prema europskoj integraciji države. Svu složenost stanja u kojem se trenutačno nalazimo najbolje će pokazati analiza i proces usklađivanja našega zakonodavstva s propisima EU pravila. U konačnici, preuzimanje pravne stečevine je nemoguća misija za BiH u trenutačnim okolnostima. Ovakva BiH ne posjeduje niti minimum apsorpcijskog kapaciteta za takvo nešto. Ako još k tome dodamo nepovoljnu ekonomsku situaciju koju osjete svi građani, situacija je vrlo jasna - BiH čeka ogroman posao", smatra naš sugovornik.

Jasan okvir europske opredijeljenosti

"Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju nije jamac napretka, ali trebao bi predstavljati odgovarajući okvir djelovanja za ugovorne odnose između EU i države koja pretendira postati njezinom članicom. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju nema roka trajanja. Deklarativni cilj Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju je politička i ekonomska stabilnost koja bi, dugoročno gledano, trebala voditi glavnom cilju - članstvu u EU. Hrvatska je jedina iz regije zapadnog Balkana uspjela ostvariti taj cilj. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju u Sjevernoj Makedoniji stupio je na snagu 2004. godine, u Albaniji 2009., u Crnoj Gori 2010. godine, u Srbiji pak 2013. godine... Dakle, nikakvog jamstva nema. Zapadni Balkan je Damoklov mač EU", nastavlja Kraljević.

S čim možemo biti zadovoljni, a s čim ne?

"Ako je suditi po redovitim izvješćima Europske komisije koja se sastoje od 33 poglavlja kojima se (pr)ocjenjuje spremnost države za članstvo, BiH je najnepripremljenija država među deset kandidata koji se nalaze u "europskoj čekaonici". Bilo da se radi o slobodnom kretanju roba i radnika, vladavini prava, javnim nabavama, zaštiti potrošača i zdravlja ili ekonomskoj i monetarnoj politici, daleko ispred nas su Crna Gora, Srbija i Sjeverna Makedonija, pa čak i Kosovo koje još uvijek nema status kandidata. Dakle, gotovo da nema područja politike u kojima naša zemlja ima zadovoljavajuću razinu pripremljenosti ili ostvareni određeni napredak u pogledu svojih kapaciteta da preuzme obveze koje proizilaze iz članstva u EU", zaključio je na kraju razgovora za hercegovina.info sveučilišni profesor Ivan Kraljević dodavši da se BiH nalazi u velikom raskoraku između svojih želja i stvarnosti koja vrlo jasno razotkriva svu našu nekonkurentnost.

Ulazak u Europsku uniju

"Što je to što Europska unija traži od nas i zašto nas hoće u svom društvo? Mi prije svega moramo zaslužiti taj prostor koji se nudi i od nas očekuje. Oni nas neće primiti ukoliko ne budemo spremni za ulazak i mislim da Europskoj uniji trenutačno ne treba nova Mađarska, Slovačka ili recimo Poljska jer njima trebaju lojalne članice koje provode EU agende. Morat ćemo uskladiti pitanje migranata, zelenih agendi, pitanje tržišta rada i dosta nekih stvari za koje trenutačno nismo spremni. Zbog trenutačnih geopolitičkih zbivanja možemo ući u Europsku uniju lako, a možda nećemo nikada ući. Možemo doživjeti sudbinu Turske, a možemo doživjeti i neki brzi ulazak zbog vidljivih pritisaka", komentirao je za hercegovina.info Vlade Simović, izvanredni profesor Univerziteta u Banjoj Luci čije se djelovanje uveliko svodi na analizu Bosne i Hercegovine na europskom putu.

Sporazum kao jamac?

"Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju je pretpostavka da bi se mogao intezivirati europski put, ali s njim nitko ne jamči ulazak u Europsku uniju. Između Sporazuma i ulaska u Europsku uniju postoji niz otvorenih pitanja/problema s kojima se naše elite dosad nisu znale ili nisu htjele suočiti", naglasio je Simović.

Domaće vlasti ohrabrene pristupnim pregovorima

"Odluku europskog vijeća o otvaranju pregovora sa BiH u svakom slučaju vidimo kao poruku EU kako smatraju i žele BiH unutar velike europske zajednice ali i kao nagradu za do sada učinjeno na tom putu. Predmetna Odluka nam daje jasnu nadu u bolju i sigurniju budućnost, no znači istovremeno da naši napori moraju biti još značajniji, I što je najvažnije dovoljno dobro harmonizirani unutar zemlje. To će zasigurno biti veći izazov nego sama transpozicija EU pravnog naslijeđa u domaće zakonodavstvo.

Što se tiče benefita ovog procesa, možemo se u tom smislu osvrnuti što nam u tom slučaju donose četiri temeljne slobode EU, odnosno sloboda kretanja roba, sloboda kretanja radnika, sloboda pružanja usluga i sloboda kretanja kapitala. Ali najprije da napomenemo da je potrebno već sada krenuti sa pripremama, kako javni sektor tako i privatni. O važnosti pripreme i razvoja kapaciteta za korištenje europskih fondova, svjedoče nam primjeri koliko su uspješno iste koristile nove države članice, kao na primjer susjedna Republika Hrvatska ili Slovačka i Poljska. Članstvo u EU olakšat će izvoz domaćih proizvoda na europsko tržište, BiH će postati dijelom jedinstvenog unutarnjeg tržišta EU gdje vrijede jednaka pravila za sve države članice", rekao je na početku razgovora za hercegovina.info Vjekoslav Čamber, direktor ureda Vlade za FBiH za europske integracije.

Što nas očekuje?

"U narednom razdoblju, nakon što Bosna I Hercegovina završi ispunjavanje postavljenih preduvjeta za otvaranje pregovora očekujemo i proces screeninga ili pregleda zakonodavstva koji predstavlja jedan od najzahtjevnijih aspekata procesa integracija. To sve u tehničkom smislu zahtjeva, na našem, operativnom nivou osigurati temeljite pretpostavke i pripreme za ovaj proces. U cjelokupnoj priči od brzine je bitniji kvalitet od kvaliteta transponizicije EU acquisa do kvaliteta prijevoda nekog našeg akta. Zbog toga su nam važne službe koje se bave ovim poslovima", naglasio je.

Funkcija pododbora

"Kada spominjemo pododbore, odnosno tijela uspostavljenih prema Sporazumu o stabilzaciji i pridruživanju mi imamo uspostavljenih deset takvih tijela: Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje, Odbor za stabilizaciju i pridruživanje i sedam pododbora i posebna skupina za reformu javne uprave. Svi oni, posebno Pododbori i PSRJU pokrivaju jedan dio EU pravnog naslijeđa odnosno poglavlja acquisa. Na ovim tijelima delegacije BIH i EU razmjenjuju infomracije i raspravljaju o pitanjima koja su važna za proces integracija. Od pitanja Trgovske gore, izvoza mesa i gljiva pa do zdravstva, nabavke cjepiva u vrijeme COVID 19 i slično, apsolutno sva pitanja od značaja za EU i BIH mogu biti predmetom razgovora. Čak štoviše oni predstavljaju jedini formalni okvir za diskusiju između EU i BiH sve do vremena pristupanja samoj Uniji. Ovdje se razgovara i o projektima i njihovoj implementaciji, razvoju sektora i vladavine prava kao i drugim aspektima politika", istaknuo je Čamber.

Pristupanje EU označava ne samo svakako državnu ili zakonodavnu već u najvećoj mogućoj mjeri predstavlja i traži promjenu društvene paradigme. Važna su pitanja konzultacije građana prilikom izrade propisa i donošenja politika, životnog standarda i kvaliteta i zaštite okoliša, voda, zraka i drugih bitnih stvari. Sve ovo upućuje na to da je ovo proces opće transformacije društva, a ne samo državnih institucija.

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.