STIŽU NOVI SOLARI U HNŽ Hoće li Grad Mostar opet prekršiti zabranu raspolaganja državnom imovinom?

Pred vijećnicima Grada Mostara sutra će se na sjednici Gradskog vijeća naći pitanje davanja suglasnosti za koncesiju za izgradnju fotonaponske elektrane 'Jasenjani', kao 16. točka dnevnog reda. Ukoliko vijećnici izglasaju odobrenje za koncesiju, došlo bi do novog kršenja Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom.

Selo Jasenjani nalazi se u blizini Drežnice, u sjevernom dijelu općine Mostar, a mještani su već u nekoliko navrata pisali nadležnima kako traže konkretniju reakciju budući da je to zajednički stav sa sastanka održanog u njihovoj mjesnoj zajednici.

Osim nemara prema onima koji tu žive, iz Ministarstva su ignorirali i studiju s Odsjeka za biologiju na Univerzitetu Džemal Bijedić u Mostaru koji su u svom elaboratu istaknuli kako bi trebalo uraditi studiju koja se tiče bogate flore i faune u tom predjelu. Kako navode, Jasenjani su staništa vukovima, mrkim medvjedima, sivom orlu, sove velike ušare, divlje mačke te mnoge druge vrste pernatih predatora, krupne i sitne divljači.

Izgradnja ovih fotonaponskih elektrana planirana je na dijelu parcele koja se vodi kao pašnjak i uknjižena je kao općenarodna imovina, a zakonom iz 2005. o raspolaganju državnom imovinom zabranjuje se raspolaganje nepokretnom imovinom koja pripada državi Bosni i Hercegovini ili bivša SR BiH, poljoprivredno zemljšte, rijeke, šume i šumsko zemljište. 

Također, Zakonom o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom propisano je da bez obzira na odredbe bilo kojeg drugog zakona ili propisa, državnom imovinom može raspolagati isključivo i samo država Bosna i Hercegovina.

Državno zemljište nije jedini problem dozvola

Fondacija Atelje za društvene promjene - ACT prije nekoliko mjeseci uputila je žalbu Vladi Hercegovačko-neretvanske županije protiv rješenja Ministarstva okoliša i turizma o izdavanju 30 okolišnih dozvola za fotonaponske elektrane "Jasenjani" u blizini Drežnici kod Mostara.

U žalbi, fondacija ističe da je u pitanju praksa "salami slicinga", tj. umjetna podjela projekta na manje dijelove kako bi se izbjegla cjelokupna studija projekta i njegovih kumulativnih utjecaja na okoliš.

Naime, investitor želi fotonaponsku elektranu od 30 MW, ali kako bi sebi ubrzao proces i zaobišao federalno ministarstvo dobio je rascjepkane dozvole na 30 dijelova i svaka od njih iznosi 999 kw.

"Očito je da se ovakvim postupanjem izbjegava zakonski propisana procjena kumulativnih utjecaja svih 30 fotonaponskih elektrana koje su dio projekta," stoji u žalbi.

Predmetni projekt "Jasenjani", koji provodi investitorska tvrtka "HL 001 Group" d.o.o. iz Mostara, trebao je proći kroz postupak procjene utjecaja na okoliš na federalnoj razini, a ne samo kroz županijsko ministarstvo.

"Nismo protiv privrednog razvoja, ali uvijek ćemo inzistirati na poštovanju zakonskih procedura i održivom razvoju u interesu građana i očuvanju naše prirode," poručuju iz Fondacije ACT.

Osim mimoilaženja studije utjecaja na okoliš, u ovom sjevernom djelu Hercegovine radi se po već viđenom scenariju i zauzimanju državne imovine.

Vlada Hercegovačko-neretvanske županije mogla bi se naći u ozbiljnim problemima budući da su mještani i navedena fondacija već alarmirali Pravobraniteljstvo BiH koje se ne susreće prvi put s ovakvim postupkom jer je ovo uhodani 'modus operandi' Vlade i Grada Mostara, ali i drugih hercegovačkih gradova/općina koji dijele državnu imovinu šakom i kapom unatoč zabrani koju je nametnuo visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini.

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.