SPREGA POLITIKE I PRIVATNIKA Građani ekotest platili sedam puta više nego što su trebali?

Da sprega politike i (privatnog) kapitala i dalje diktira brojne procese u FBiH, te da je jača i od javnog interesa, najbolje ilustrira oblast registracije odnosno tehničkih pregleda vozila.

U proteklim godinama od građana je oduzeto na desetine milijuna KM suprotno važećim propisima. Fokus.ba prikupio je niz eklatantnih podataka te je na faktore pokušao razložiti cijelu shemu na relaciji politika – privatnik – vlast.

Građani koji su u stanicama tehničkog pregleda na području Federacije BiH tijekom prošle godine registrirali svoja vozila umjesto 3.436.325 KM platili su po osnovu obveznog ekotesta za registraciju svakog vozila skoro sedam puta više odnosno 22.973.530 KM, saznaje Fokus.ba.

Bez javnog oglasa

Razlika od nevjerojatnih 19.537.205 KM otišla je privatnim stanicama tehničkog pregleda kojih trenutno ima oko 180, kao i tvrtkama zaduženim za nadzor ovih prihoda, a koje je Vlada FBiH bez javnog oglasa izabrala još 2012. godine.

Ovaj megaprofit im je omogućen spornim Pravilnikom o ispitivanju ispušnih plinova motornih vozila koji je 2017. donio bivši ministar prometa i komunikacija FBiH Denis Lasić (HDZBiH). Cijena ekotesta, prema tom pravilniku, s 5 KM, koliko je propisano državnim propisom (ista cijena u RS-u), u FBiH je podignuta na 22 KM (za benzince) odnosno na 36 KM (za dizelaše). Ekotest se naplaćuje i za vozila s plinom gdje se koristi gorivo koje daje nepovoljniju emisiju.

Navedeni pravilnik donesen je usprkos upozorenju Ureda za zakonodavstvo Vlade FBiH da se morala poštovati hijerarhija propisa odnosno pravilnik koji je bio na snazi na razini BiH. Također, Ministarstvo komunikacija i prometa BiH je 2022. godine, za vrijeme mandata ministra Vojina Mitrovića (SNSD), od ministra Lasića i Vlade FBiH tražilo da razmotri cijenu ekotesta uz obrazloženje da se krši Zakon o sigurnosti prometa na putevima u BiH.

No, jednako kao i prethodna, i aktualna Vlada FBiH na čelu s premijerom Nerminom Nikšićem, koja je imenovana 3. svibnja 2023. godine, više od devet mjeseci odlučila je „tolerirati“ sporni pravilnik.

SDP se ušutio

To je učinila iako je SDP, čiji je predsjednik Nikšić 2018. godine kao oporbena stranka javno tražio da se ovaj pravilnik stavi van snage tvrdeći da je nezakonit. Od tadašnjeg premijera Fadila Novalića (SDA) tražili su da smijeni Lasića, a ukoliko to ne uradi, najavljivali su kaznene prijave. SDP, nakon što je postao pozicija u FBiH, po ovom pitanju se više ne oglašava. Statistika, koja govori o ostvarivanju megaprofita u ovoj oblasti, dijelom nam daje odgovor na pitanje: Zašto?

Federalni zavod za statistiku sredinom veljače objavio je podatak o tome da je u 2023. godini registrirano ukupno 740.100 vozila, što je za 4,5 posto više u odnosu na 2022. kada je ukupno registrirano 708.299 vozila.

Od toga je putničkih vozila koji koriste benzin (117.639), dizel (505.989) i plin (13.234) bilo ukupno 636.862. Kamiona je bilo 47.722 KM (benzin – 1.715, dizel – 45.273, plin – 734), a autobusa 2.681 (dizel – 2.488, plin – 193). Upravo na osnovu navedenih brojki izračunali smo ukupne prihode za ekotestove u 2023. godini, koje smo naveli na početku ovog teksta.

Dodatno, profit od skoro 23 milijuna KM, koliko su građani na području FBiH platili za ekotest samo u prošloj godini, podijeljen je u nevjerojatnom omjeru. Naime, 90 posto od tog novca otišao je stanicama tehničkog pregleda, osam posto su uzele tri tvrtke koje je Vlada FBiH ovlastila da nadziru stanice tehničkog pregleda, a tek po jedan posto je otišlo u proračun, odnosno FBiH, kao i županiji u kojoj se nalazi stanica tehničkog pregleda.

Na sjednici održanoj 15. ožujka 2012. godine Vlada FBiH (i tada na čelu s Nikšićem) izabrala je tvrtke Mervik iz Sarajeva, Centar motor iz Širokog Brijega i Institut za privredni inženjering (IPI) iz Zenice kao stručne institucije i njima je prenijela javna ovlaštenja iz oblasti rada stanica tehničkog pregleda.

Upravo u toj odluci je definirana i raspodjela novčanih sredstava, tako da je Merviku pripalo 40 posto, Institutu za privredni inženjering također 40, a Centru motor 20 posto od ukupnih prikupljenih sredstava.

Vlada Fadila Novalića je na sjednici održanoj 18. lipnja 2015. odlučila sklopiti novi ugovor, ali s istim tvrtkama, s tim da je izmijenila raspodjelu „kolača“. Tako su Centar motor i IPI dobili po 34,5 posto, a Mervik 31 posto od prihoda.

Upozorenje revizora

Iz Ureda za reviziju institucija FBiH su za Fokus izjavili da postupak izbora i dodjela ovih poslova navedenim pravnim osobama nisu provedeni transparentno i prema propisanim procedurama.

''Ove poslove u kontinuitetu obavljaju ista poduzeća. Jedino što se u proteklom razdoblju mijenjalo bila je struktura raspodjele sredstava. Ministarstvo u proteklom razdoblju nije iniciralo niti je poduzimalo aktivnosti na preuzimanju ovih poslova iz nadležnosti, iako je Zakon o cestovnom prijevozu FBiH donesen 2006. godine. Imajući u vidu konstatirano, kao i ostvarene prihode stručnih institucija na godišnjoj razini, smatrali smo da bi bilo daleko racionalnije i efikasnije, ali i transparentnije i primjerenije da ove poslove preuzme Ministarstvo, s obzirom na to da bi se ono u cijelosti moglo financirati samo iz sredstava prikupljenih po ovoj osnovi'', rekli su iz Ureda za reviziju.

Denisa Lasića iz HDZ-a na čelo Ministarstva prometa i komunikacija FBiH zamijenila je njegova stranačka kolegica Andrijana Katić. U proteklih devet mjeseci nije poduzela nijedan korak da se izmijeni osporeni pravilnik.

Jedan od razloga leži i u sljedećoj činjenici: Prema spomenutom spornom pravilniku, tvrtki Centar motor iz Širokog Brijega prepušteno je da upravlja informacijskim sustavom za ekotest. Ova tvrtka određuje i iznose za raspodjelu prihoda od ekotesta i jedina ima uvid u ovaj sustav.

Centar motor u Širokom Brijegu osnovala je utjecajna obitelj Ševo. Pojedini članovi ove obitelji su dužnosnici HDZ-a BiH. Jedan od njih je Milan Ševo koji je svojevremeno bio i direktor Centra. On je aktualni zastupnik HDZ-a u Skupštini ZHŽ, kao i izaslanik u Domu naroda Parlamenta FBiH. Stranka HDZBiH je na svojoj stranici objavila liste njihovih dužnosnika. Zajedno na listi su, kada je riječ o federalnoj razini, između ostalih, Milan Ševo i ministrica Andrijana Katić.

Htjeli smo čuti i drugu stranu

Fokus.ba se službenim putem obratio ministrici odnosno njenom kabinetu nizom pitanja o navedenom pravilniku, no do zaključenja teksta nismo dobili odgovore. U više navrata smo putem Press službe Vlade, ali i Kabineta pokušali doći do stava premijera Nikšića, ali bezuspješno.

Također, pisanim putem obratili smo se i tvrtkama Centar motor, zatim IPI-ju i Merviku. Pitali smo ih, između ostalog, i o vlasničkoj strukturi. Odgovor smo dobili samo iz Mervika.

''Dio pitanja koja ste postavili odnose se na poslovnu tajnu društva, dok drugi dio pitanja spada u nadležnosti zakonodavca. Ono što možemo reći jest da Mervik d.o.o. nije sudjelovao u bilo kojim aktivnostima u vezi s ekotestom na tehničkim pregledima vozila – rekli su nam iz Mervika.

Prema pisanju CIN-a iz 2021. godine, 2013. godine tvrtka Testing centar koja je već tada imala desetine stanica tehničkog pregleda došla je u posjed Centra motor, a nakon nekoliko drugih vlasnika 2020. u njen posjed je došao Ivan Kožul, još jedan član HDZ-a BiH. Tada je u svom vlasništvu imala 35 stanica tehničkog pregleda.

U srpnju 2021. godine Testing centar je prodan tvrtki Asa Assistance koja danas ima oko 60 stanica tehničkog pregleda. Veliki igrači kada je riječ o vlasništvu stanica tehničkog pregleda su i Agram, Autocentar BH, Remis i još nekoliko drugih.

Iz Ureda za reviziju institucija za Fokus konstatiraju da je isti pravilnik, kao i cijenovnik usluga i raspored prihoda i dalje na snazi i nije bilo njegovih izmjena i dopuna.

''U prethodnoj godini u Sektoru za cestovni promet, koji je nadležan za rad stanica tehničkog pregleda u Federaciji BiH, pripremljeno je šest varijanti modela kojima bi se ispoštovale preporuke Ureda za reviziju. Međutim, ministar nije odobrio varijantu koja bi se prihvatila i realizirala. Ministarstvo je navelo da, u skladu s Europskim direktivama u ovoj oblasti koje se realiziraju i u zemljama okruženja (Hrvatska i Srbija), usporedbe radi, u Srbiji, koja je kao i BiH zemlja izvan Europske unije, cijena ovog ispitivanja zajedno s tehničkim pregledom iznosi cca 102 KM'', rekli su iz Ureda za reviziju institucija za Fokus.

Zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH Admir Čavalić kazao je za Fokus kako određene interesne skupine uvijek nastoje iskoristiti utjecaj preko vlasti kako bi se dugoročno zadovoljio privatni interes.

''Tako je i u ovom slučaju. Ovo nije tržišna praksa gdje bi imali slobodno formiranje cijena i konkurenciju. Ne, ovdje je riječ o propisanoj obvezi od strane entiteta, a koja se naknadno cjenovno i natječajno modelira zarad nekoliko privatnih kompanija. Zbog toga je riječ o klasičnoj zloupotrebi javnog interesa i jasno mi je zašto se već nekoliko godina ovo problematizira. Riječ je o nekoliko desetina milijuna konvertibilnih maraka uplaćenog novca. Zbog svega navedenog, uputit ću urgenciju i inicijativu Vladi FBiH, resornom ministarstvu, ali i Ministarstvu komunikacija i prometa BiH, a kako bi se ovo pitanje aktualiziralo i u konačnici riješilo'', poručio je Čavalić.