SPORNO RJEŠENJE Podnesena tužba protiv Vlade FBiH zbog prenamjene šumskog zemljišta u građevinsko

Aarhus centar u BiH službeno je podnio tužbu protiv Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva i Vlade Federacije BiH zbog nezakonitog rješenja kojim se dozvoljava prenamjena šumskog zemljišta u građevinsko.

Ovo udruženje, koje djeluje na polju zaštite okoliša i prirode, zatražilo je pravdu zbog, kako navode, nepravilno primijenjenog materijalnog zakona, kršenja pravila postupka i pogrešno utvrđenih činjeničnih stanja prilikom donošenja rješenja.

Tužba se temelji na rješenju izdanom 19. listopada 2023. godine, kojim se zainteresiranoj strani JP Autoceste FBiH d.o.o. Mostar dozvoljava prenamjena šumskog zemljišta za izgradnju odlagališta inertnog materijala i pristupnog puta u naseljenom mjestu Karadaglije, općina Tešanj, prenosi Klix.

Javnost isključena, a nema ni usvojenog zakona

Ovo rješenje doneseno bez adekvatnog zakonskog okvira, s obzirom na to da Federacija BiH već petnaest godina nema usvojen Zakon o šumama, te da su šume i šumsko zemljište državna imovina kojom može raspolagati isključivo Bosna i Hercegovina kao njen titular. Osim toga, javnost nije bila uključena u proces donošenja rješenja, što je suprotno Zakonu o zaštiti okoliša FBiH i Aarhuškoj konvenciji.

Mještani Tešnja su saznali za razmjere devastacije i sječe šume tek nakon što je rješenje već bilo provedeno, što dodatno naglašava manjkavost cijelog postupka.

"Rješenje Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH kojim se dopušta gola sječa visokovrijedne šume na površini veličine 28 nogometnih igrališta direktno krši odluku Parlamenta Federacije BiH kojom se Crni vrh odnosno Kraljevo brdo u općini Tešanj označavaju kao vrijedno prirodno nasljeđe koje je potrebno zaštiti", kazao je Davor Šupuk, te dodao: "Da ovakvo rješenje nije slučajno svjedoči odluka Vlade FBiH da ukloni Pravobraniteljstvo Bosne i Hercegovine iz odlučivanja o pretvorbi državne šume u građevinsko zemljište".

Dalekosežne posljedice

Ovaj slučaj predstavlja presedan, koji bi mogao imati dalekosežne posljedice na način upravljanja šumskim resursima u Bosni i Hercegovini. Nepostojanje zakonskog okvira za upravljanje šumama otvara vrata za zloupotrebe i degradaciju naših prirodnih resursa, što može imati ozbiljne ekološke, ekonomske i socijalne posljedice.

"Uspostavljanje principa zakonitosti i transparentnosti u upravljanju prirodnim resursima je ključno za izgradnju povjerenja javnosti u državne institucije i osiguranje održivog razvoja. Šume nisu samo izvor drveta, već i vitalni dio ekosustava koji osigurava čistu vodu, zrak, i dom za brojne biljne i životinjske vrste", kazala je pravnica Aarhus centra u BiH, Nina Kreševljaković.

Udruženje "Resursni Aarhus centar u BiH" ovim putem poziva nadležne institucije da hitno revidiraju doneseno rješenje i poduzmu korake kako bi se osiguralo poštivanje zakona i zaštita okoliša.

"Apeliramo na javnost da se uključi u proces zaštite naših prirodnih resursa i podrži naše napore u očuvanju okoliša za buduće generacije. Važno je da svi građani Bosne i Hercegovine budu svjesni značaja šuma i šumskih zemljišta za naš ekosustav i da zajednički radimo na njihovom očuvanju", poručila je izvršna direktorica Aarhus centra u BiH, Emina Veljović.