SLUČAJEVI KORUPCIJE U UNO BiH Službenici vide da se visoka korupcija ne sankcionira, pa onda i oni rade slično

Sud Bosne i Hercegovine je, kako je objavljeno prije nekoliko dana, zabranio obavljanje dužnosti službenici Uprave za neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine zaposlenoj na GP Skelani osumnjičenoj za nezakonitosti. U tijeku je i istraga u predmetu "šefice" Jelene Majstorović gdje se sumnjiče još dva zaposlenika UNO. 

Gdje ima puno novca, ima i korupcije

U svibnju ove godine je zaposlenik UNO osuđen zbog primanja mita od 100 eura na granici, a nekoliko dana prije toga je drugi zaposlenik priznao krivicu za korupciju. ožujku ove godine je carinik priznao krivicu za slučaj podmićivanja pri uvozu arapskih konja u BiH, piše Faktor.

Radi se o slučajevima korupcije koji su otkriveni. Ivana Korajlić, izvršna direktorica Transparency internationala BiH, na pitanje otkud toliko slučajeva korupcije u UNO, odgovorila je da se tu vrti mnogo novca u nadležnosti UNO, inspektora, službenika.

"I ta institucija po prirodi djelovanja je podložna različitim vrstama zloupotreba. Ključni problem je pitanje kontrole rada službenika. A na kraju moramo doći do vrha Uprave gdje ste imali ogromne korupcijske afere pa ono što rade inspektori, službenici je sitnica u odnosu na afere koje su se vezivale za vrh UNO. Nije tu samo slučaj bivšeg direktora Kemala Čauševića već i brojne afere koje su se vezivale za bivšeg direktora Miru Džakulu, prijave uzbunjivača su bile bez adekvatnih odgovora. Nije bilo volje Tužiteljstva da pokrene istrage ili podigne optužnice što je rezultiralo time da su zaposleni koji su prijavljivali trpili posljedice", kazala je Korajlić.

Rekla je da problem počinje od vrha i prelijeva se na službenike.

Neadekvatne reakcije Tužiteljstva

"U početnim aferama nije bila adekvatna reakcija Tužiteljstva BiH. Bio je veliki broj optuženih koji su vraćani na posao, zapošljavane su već osuđivane osobe. Dakle problem je od politike zapošljavanja do načina rukovođenja institucijom gdje je prisutan politički utjecaj, gdje institucija služi za podmirivanje potreba pojedinaca na vlasti i njima bliskih", dodala je Korajlić.

Primjer neadekvatnog odgovora mogla bi biti presuda iz 2021. godine kada je carinski službenik, koji je priznao da je organizirao grupu koja je krijumčarila akciznu robu čime je proračunu nanio štetu od preko 270 tisuća KM, osuđen na uvjetnu kaznu zatvora od godinu i pol dana, koja neće biti izvršena ako u roku tri godine ne počini kazneno djelo.

Novinari portala Faktor su u UNO pitali postoje li i kakve su interne kontrole u Upravi za neizravno oporezivanje BiH, posebno carinika i inspektora, te koliko su djelotvorne.

Prema njihovim podacima, od početka godine stigla je 41 primjedba na postupanje zaposlenih, osam prijava zbog nezakonitosti, a svake godine provedu desetke disciplinskih postupaka.

Više od 2.300 zaposlenih

Iz Uprave za neizravno oporezivanje su istakli da su pravilnikom propisani uvjeti za svako radno mjesto, kao i da svi kandidati koji izađu na natječaje moraju dostaviti uvjerenje da se protiv njih ne vodi kazneni postupak izdato od nadležnog suda.

"Iz toga proizilazi da u trenutku prijema u radni odnos ne postoji osnovana sumnja da su isti vršili ili da vrše kaznena djela", ukazao je Ratko Kovačević, glasnogovornik UNO BiH.

Istakao je da je UNO složena samostalna upravna organizacija koja broji više od 2.300 zaposlenih, te da ova institucija pokreće disciplinske postupke protiv svih službenika za koje postoji osnovana sumnja da su izvršili povredu službene dužnosti.

"Svake godine u UNO bude provedeno nekoliko desetaka disciplinskih postupaka zbog lakše ili teže povrede službene dužnosti. Postoje tri disciplinske komisije koje potpuno samostalno rješavaju svaki pojedinačni predmet i donose odluke, a kazne su od umanjenja plaće do otkaza", kazao je Kovačević.

Odgovorio je da su tijekom ove godine zaprimili 41 primjedbu na postupanje zaposlenih, a postupak osnovanosti primjedbi provodi Odsjek za profesionalne standarde.

"Svaka od primjedbi predstavlja prijavu kršenja Kodeksa ponašanja zaposlenih u UNO, jedan dio primjedbi se odnosi na prijavu nezakonitosti ili korupciju, a drugi dio na neke druge primjedbe u postupanju zaposlenih u Upravi. Svaka podnesena primjedba se detaljno obrađuje, pokušava se utvrditi osnovanost, te ukoliko se to utvrdi predlažu se i mjere za dalje postupanje, između ostalog, i za pokretanje disciplinskih postupaka", pojasnio je Kovačević.

Pripremili letke "Stop korupciji"

Naglasio je da su mišljenja da problem korupcije nije problem samo u Upravi za neizravno oporezivanje, već se s tim problemom susreću i mnoge institucije, a problem korupcije je problem društva u cjelini.

"Dok postoji netko tko je spreman ponuditi novac ili nešto drugo za uslugu, vjerojatno će uvijek postojati netko tko će u tom datom trenutku biti spreman to prihvatiti. Naravno, UNO pokušava da se izbori s problemom korupcije na sve moguće načine. Pripremili smo i letke "Stop korupciji" s potpunim informacijama šta je korupcija, koji su najčešći oblici koruptivnih aktivnosti u službi, kako prijaviti korupciju", naveo je Kovačević.

U cilju borbe protiv korupcije je, dodao je on, donesen kodeks po kojem je svaki službenik jednom godišnje u obavezi da pod punom materijalnom i kaznenom odgovornošću potpiše izjavu o sukobu interesa, izjavu o nespojivosti dužnosti zaposlenih i izjavu o imovini i djelatnostima.

Na web stranici UNO može se prijaviti korupcija, a tu je i otvorena linija 080 02 06 07 gdje su svi pozivi besplatni i anonimni.

"U UNO postoji i Odsjek za unutarnju kontrolu, a koji, između ostalog, postupa po prijavama koje ukazuju na nezakonitosti u radu zaposlenih u Upravi. Od početka ove godine Odsjek je zaprimio osam prijava koje su se odnosile na nezakonito postupanje zaposlenih, od kojih je postupak potrebnih provjera okončan za pet, dok je provjera navoda iz tri prijave u tijeku. Za navode iz jedne prijave utvrđeno je da su osnovani i pokrenut je daljnji postupak", istakao je Kovačević.