Slijedi financijski kolaps države ili slom nesposobne vlasti

Boračke udruge traže da teret štednje svi podnesu jednako, u suprotnom najavljuju rušenje vlasti, piše Lider press.

Bosna i Hercegovina pred financijskim je kolapsom! To apokaliptično upozorenje javnosti odaslali su čelnici Vlade FBiH nakon što je Parlament FBiH odbio po hitnom postupku razmotriti izmjene Zakona o pravima boračkih populacija čije je prihvaćanje do 26. veljače kao uvjet za odobravanje proračunske potpore postavila Svjetska banka. Prihvaćanje tih zakona uvjet je i za odobrenje drugog i trećeg obroka kredita MMF-a iz ljetos sklopljenoga stand-by aranžmana. I sve druge međunarodne monetarne institucije uvjetuju svoje daljnje aktivnosti u BiH opstankom stand-by aranžmana. Sve u svemu, proračun FBiH u slučaju propasti kreditnih sporazuma u ovom bi trenutku ostao bez 335 milijuna maraka, što je deficit koji se trebao pokriti kreditima MMF-a i Svjetske banke. S obzirom na to da su programi potpore uvjetovani ispunjenjem uvjeta svih razina vlasti u BiH, ako samo jedan ne ispuni ono na što se obvezao kredite neće dobiti nitko.

Kolaps, cenzus i koeficijent

Vlasti FBiH, međutim, ne žele priznati da su svojim dosadašnjim ponašanjem upravo one najviše pridonijele toj situaciji. Naime, čelnici Vlade FBiH nikad nisu službeno željeli informirati ne samo širu javnost nego ni Parlament o postavljenim rokovima. Informacija je procurila zahvaljujući novinarima. Isprva su u Vladi sve pokušali zataškati, da bi nakon samo nekoliko dana priznali ne samo da su čvrsti rokovi postavljeni i dogovoreni nego i da su zakone koje su predložili da ih se razmatra u obliku nacrta (prije nego što Parlament otvorio raspravu o njima) jednostavno transformirali u prijedloge, i to po hitnom postupku, što je suprotno svim propisima koji reguliraju donošenje zakonodavstva! Takvo Vladino ponašanje izazvalo je neviđeni revolt mnogih udruga koje okupljaju različite boračke kategorije jer postale su svjesne da neće imati priliku promijeniti ni slovo u Vladinim prijedlozima. Zbog toga je izvršen žestok pritisak na parlamentarce koji su nakon toga takve zakone odlučili vratiti Vladi tražeći od nje da prijedloge usuglasi s predstavnicima boračkih udruga. Nakon toga slijedio je svojevrsni kontranapad Vlade s tvrdnjama o propasti proračuna i gotovo nestanku države?!

Ključne primjedbe boračkih udruga odnose se na uvođenje prihodnog cenzusa za isplatu naknada i ozakonjenje takozvanog koeficijenta. Njime se, zapravo, ukidaju svi kriteriji za obračun visine naknada i poštuje se samo onaj o visini prikupljenih prihoda. Tako bi, zapravo, iznose naknada određivala Vlada, što u udrugama ne prihvaćaju strahujući od zloupotreba jer ne postoji transparentan model kontrole količine prikupljenih prihoda. Federalni premijer Mustafa Mujezinović tvrdi da će, propadnu li dogovori sa Svjetskom baknom i MMF-om, posljedice biti kastastrofalne za sve građane. Prema tom scenariju komercijalne će banke odustati od plasiranja kapitala, zbog čega će biti ugrožene i druge investicije i projekti. - Nema ništa od zapošljavanja koje planiramo s nezaposlenim demobiliziranim borcima. Mirovinski će fond biti na udaru, a neće biti četvrtog obroka koji općine jedva čekaju, kao ni petog, namijenjenog kapitalnim investicijama. Isplata invalidnina kasnit će, a i isplata mirovina neće biti sigurna - kaže Mujezinović.