ŠKORO ZA HERCEGOVINA.INFO Svi vidimo da ovima što su desetljećima na vlasti ne ide

Miroslav Škoro
Miroslav Topić/Ilustracija hercegovina.info

Pjevač Miroslav Škoro koncem veljače osnovao je svoju stranku, što je i najavio nakon prvog kruga zadnjih predsjedničkih izbora u RH. U razgovoru za hercegovina.info otkriva hoće li se Domovinski pokret širiti i na BiH, gdje je imao nezanemarivu podršku na zadnjim izborima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Priča i koje su to boljke Hrvata u BiH i Hrvatskoj, što ih gudi i pritišće, te ima li mjesta za politiku rješenja, a ne problema. „Svi vidimo da ovima što su desetljećima na vlasti ne ide“, kaže između ostalog Škoro. Pitali smo ga i vidi li tamo negdje 2031. Ima li nam života i kakvog. Iznenadio se, nisu ga to do sada pitali. Što je odgovorio – pročitajte u nastavku…

Razgovarala: Kristina Perić/Hercegovina.info

U prvom izbornom krugu za predsjednika RH dobili ste 14.351 glasova dijaspore, odnosno 35,18 posto glasova, dok je predsjednik RH dobio nepunih 6 posto glasova. Niste ulagali puno u kampanju u Hercegovini, osim što ste održali niz koncerata. Što govore te brojke?

- Brojke govore slično kao i kad je u pitanju rezultat u Republici Hrvatskoj. Hrvatski narod osjeća se izdano, ostavljeno, zanemareno, a u BiH još i više. Svima postaje jasno da HDZ zbog svoje dugogodišnje pogrešno vođene politike gubi potporu čak i u područjima u kojima su donedavno imali potpuni monopol. Osim toga, moja snažna povezanost s Hrvatima u BiH traje već 30 godina, jako se dobro poznajemo, a mnogi me prate i putem društvenih mreža.

Kakvi su vam planovi u BiH. Hoće li se Domovinski pokret širiti na našu zemlju?

- Još je rano za organizaciju na terenu jer nisu još stvorene formalno-pravne pretpostavke za takvo što. Uvjeren sam da će nam se pridružiti naši ljudi diljem svijeta, no pustimo da stvari idu svojim tijekom. Položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini sigurno će biti važna tema djelovanja Domovinskog pokreta.

Treba li Miroslavu Škori politički angažman, odnosno zbog čega ste se odlučili otići u političke vode. Koji je vaš motiv?

- Pitanje koje sam si sam više puta postavio, jer, netko drugi bi u mojoj poziciji zacijelo bježao od politike glavom bez obzira. Kad se u životu realiziraš, ostvariš neke sebi bitne zacrtane poslovne i privatne ciljeve, pomisliš: pa zašto sa svime onim što sam u životu radio i naučio ne bih pomogao društvu i stvorio uvjete za bolji život našim mladima? Osjećam se dužnim ponuditi rješenja koja su pomogla meni, pa mi dopustite da mislim kako bi mogla biti dobra i za naš narod. Svi vidimo da ovima što su desetljećima na vlasti ne ide i bez obzira koliko jadni pokušavali nikako da njima i nama krene.

Nametalo se pitanje gdje ste bili u ratu tijekom predsjedničke kampanje. Koliko se aktualnih političara u BiH i Hrvatskoj borilo u ratu, il' sudjelovalo na bilo koji način?

- Nametalo se tijekom kampanje svakakvih pitanja, većinom onih koje nemaju nikakve veze s budućnošću i koja su široj javnosti totalno nebitna. Mi u Domovinskom pokretu nismo tu da bismo gledali u tuđe zdravstvene kartone, radne i vojne knjižice. Mi smo tu da pomognemo narodu oteti se iz ralja prošlosti i ispravimo greške vlastodržaca.

Najnoviji crkveni podaci kažu da je BiH lani napustilo 12 tisuća katolika. Kakva je situacija sa iseljavanjem u Hrvatskoj?

- Egzodus iz Hrvatske traje godinama, i o tome sam napisao pjesmu "Zašto lažu nam u lice" prije puno godina. U to vrijeme su mi rekli da bulaznim i, kao i puno puta prije i poslije, napisali puno ružnog o meni. Navikao sam na to. I nedavno sam prvi upozorio na devastirajuće posljedice koronavirusa na privatni sektor, te da se državni i javni moraju odmah solidarizirati s njim. Najprije je uslijedilo pljuvanje i optužbe za populizam, a onda su to svi uvrstili u svoje programe. Mogu samo, što se iseljavanja tiče, dodati kako je situacija s koronavirusom zaustavila sve migracije pa tako i daljnje napuštanje naše domovine. Kad sve ovo prođe, bit će još veći izazov zadržati ljude u Hrvatskoj - i one koji su planirali otići i one koji će, uslijed krize, tek odlučiti sreću potražiti drugdje.

Možemo li ikako pričati o 2031. Imamo li viziju i plan za budućnost?

Zgodno zvuči, umjesto na ’41. ili ’91. fokusirati se na ’31. Vi ste prva osoba koja je postavila ovo, rekao bih, ključno pitanje. Ne zaboravljajući prošlost valja nam prihvatiti činjenicu da se svijet mijenja upravo u ovom trenutku dok razgovaramo. Uslijed koronavirusa, vizija za budućnost postaje ključna.

Ništa više neće biti isto. Tržište, navike, sve se mijenja. Uvijek je kriza nekome propast, a nekome prilika. Ako budemo brzi i prilagodljivi, onda ćemo se pripremiti za vrijeme koje dolazi i u kojem će nestati barem 40 posto današnjih zanimanja, a samim tim i radnih mjesta. Budućnost je u suverenom kontroliranju vlastitih potencijala, kreativnim industrijama i definitivno u orijentaciji na proizvodnju i izvoz, a ne na trgovinu i uvoz.

U tom smislu, i Domovinski pokret prilagođava svoj program za parlamentarne izbore novonastalim okolnostima. Hrvatska bi se od posljedica krize mogla oporavljati godinama, i vlast će trebati sve raspoložive kapacitete da vrati gospodarstvo na pozitivne trendove.

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.