SKB MOSTAR I ŽELJEZNICE FBiH VELIKI DUŽNICI Kako javni sektor gomila dugove, a privatni plaća kazne

U Federaciji Bosne i Hercegovine odavno je primjetna ozbiljna disproporcija u tretmanu privatnog i javnog sektora, naročito kada je riječ o plaćanju poreza i doprinosa.

Ovaj problem nije samo pitanje ekonomske politike, nego i pravne i moralne jednakosti pred zakonom. Dok privatni sektor redovno ispunjava svoje obveze prema državi, javne institucije i kompanije se često ponašaju kao da za njih zakoni ne vrijede, prenosi Klix.

Javni sektor kao glavni dužnik

Prema podacima Porezne uprave FBiH, javni sektor je glavni izvor neuplaćenih ili neredovno uplaćenih doprinosa. Mnoge javne kompanije, uključujući rudnike, javna poduzeća i bolnice, kontinuirano gomilaju dugove prema državi. Ovo je problem koji se godinama ignorira, što ima ozbiljne posljedice na fiskalnu stabilnost, ali i na pravnu jednakost gospodarskih subjekata.

Primjer iz 2021. godine jasno ilustrira ovaj problem: Porezna uprava FBiH blokirala je račune više rudnika zbog neplaćanja doprinosa. Ipak, već sutradan je Federalna vlada naložila deblokadu računa, čime je omogućen nastavak poslovanja.

Efikasnost praćenja privatnog sektora

Informacije o tome da je poslodavac zaposlenicima isplatio plaću, a da pri tome nije obračunao i uplatio doprinose za mirovinsko i invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje i osiguranje za slučaj nezaposlenosti, Porezna uprava Federacije BiH može utvrditi u postupku inspekcijskog nadzora ili ako radnici prijave da su im isplaćene plaće, a da im istovremeno nisu uplaćeni i doprinosi.

Porezna uprava Federacije BiH svakodnevno provodi uredske i terenske kontrole zakonitosti poslovanja poreznih obveznika u okviru kojih se, između ostalog, kontrolira i obračun i uplata doprinosa. Inspekcija godišnje provede u prosjeku preko 7.000 inspekcijskih nadzora.

U 2023. godini je zbog utvrđenih nepravilnosti izdano je 4.256 prekršajnih naloga i izrečene novčane kazne u iznosu od čak 9.677.122 KM.

Za neplaćanje doprinosa Zakonom su propisane novčane kazne. Novčanom kaznom u iznosu od 1.000 KM do 5.000 KM kaznit će se za prekršaj poslodavac, ako ne uplati doprinose istovremeno s isplatom plaće, a najkasnije do posljednjeg dana u mjesecu u kojem je plaća dospjela za isplatu.

Kaznit će se obveznik, fizička osoba, ako ne uplati doprinose do 10. dana u mjesecu za prethodni mjesec. Kaznit će se isplatitelj primanja od druge samostalne djelatnosti ili od povremenog nesamostalnog rada, ako ne uplati doprinose prije isplate, a najkasnije istovremeno s isplatom primanja.

Kaznit će se pravna i fizička osoba koje samostalno obavlja djelatnost ako kao isplatitelj plaće, kao i fizička osoba za sebe, Poreznoj upravi Federacije Bosne i Hercegovine ne dostavi u propisanom roku specifikaciju uz isplatu plaća i specifikaciju uz uplatu doprinosa poduzetnika.

Podaci koji potvrđuju problem

Prema tabeli najvećih poreznih dužnika u Federaciji BiH, jasno je da su na vrhu liste upravo javna poduzeća i institucije.

Na primjer, Željeznice FBiH duguju preko 154 milijuna KM, dok Univerzitetska klinička bolnica Mostar ima dug od više od 115 milijuna KM. Pored njih, rudnici pod upravom Elektroprivrede BiH i drugi javni subjekti akumulirali su višemilijunske dugove.

Dok se privatne firme suočavaju sa strogim kaznama i blokadama računa čak i za minimalna kašnjenja u plaćanju poreza, javni sektor ima privilegiran položaj. Takav tretman ne samo da demotivira privatne poslodavce, nego i narušava povjerenje građana u pravni sustav. Fiskalna politika bi trebala biti jednaka za sve, ali trenutna praksa ukazuje na favoriziranje javnog sektora na račun privatnog.

Privatni sektor, koji zapošljava veliki broj građana i generira značajan dio proračunskih prihoda, traži ravnopravan tretman. Njegovi predstavnici godinama ukazuju na diskriminaciju i nepravdu, ali se čini da vlasti nemaju sluha za ove zahtjeve.

Ad hoc rješenja Vlade

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine povremeno intervenira kako bi riješila probleme neuplaćenih doprinosa, ali ove intervencije su uglavnom ad hoc prirode i ne rješavaju sustavne probleme. Tako je krajem 2024. godine Federalna vlada osigurala 1,4 milijuna KM za uvezivanje radnog staža za 118 radnika, od čega je 85 bilo iz javnih, a 33 iz privatnih poduzeća. Ova sredstva su raspoređena za radnike kompanija poput Vitezita, Željezare Zenica, Zraka, IP Krivaja, Konfekcije Borac, BNT-TMiH, TRZ Hadžići i Hidrogradnje Sarajevo.

Neplaćanje doprinosa javnog sektora ima dalekosežne posljedice. Prvo, smanjuje se iznos sredstava u fondovima socijalnog osiguranja, što direktno ugrožava mirovinsku i zdravstvenu zaštitu. Drugo, stvara se nelojalna konkurencija jer privatne firme moraju nositi teret koji javni sektor izbjegava.

Osim toga, građani koji su zaposleni u privatnom sektoru nerijetko imaju niže plaće i lošije radne uvjete, ali uredno plaćaju poreze i doprinose. Suprotno tome, radnici u javnom sektoru imaju garantirane plaće, ali su često žrtve sustava koji njihove doprinose ne uplaćuje redovno.

Potreba za reformama

Rješavanje ovog problema zahtijeva ozbiljne reformske zahvate u fiskalnoj i pravnoj politici. Prvo, potrebno je osigurati strogu primjenu zakona i sankcioniranje svih subjekata koji ne plaćaju doprinose, bez obzira na to radi li se o javnom ili privatnom sektoru. Drugo, vlada mora poduzeti odgovornost za dugove javnih kompanija i izraditi plan za njihovu financijsku konsolidaciju.

Pored toga, transparentnost u poslovanju javnih institucija mora postati prioritet. Redovno objavljivanje podataka o financijskom stanju javnih kompanija i njihovo poštivane zakonskih obveza bio bi prvi korak ka vraćanju povjerenja u sustav.

Također, privatni sektor bi trebao biti uključen u proces donošenja fiskalnih i ekonomskih politika kako bi se osigurala ravnoteža između svih privrednih subjekata.

Nije tajna da će posljednja odluka Vlade FBiH o podizanju minimalne plaće na 1.000 KM koja znači i gotovo 800 KM doprinosa dodatno pojačati ovaj jaz i dodatno opteretiti privatni sektor, dok će javni izvjesno "profitirati" jer je za mnoge javne kompanije plaćanje doprinosa obveza druge kategorije.

Diskriminacija privatnog sektora u odnosu na javni u Federaciji BiH ozbiljan je problem koji zahtijeva hitnu pažnju nadležnih institucija. Pravedan i efikasan pravni sustav, uz dosljednu primjenu zakona, ključ je za stvaranje jednakih uvjeta za sve subjekte. Bez toga, "ekonomska nepravda" i dalje će urušavati povjerenje u državne institucije i ugrožavati stabilnost cijelog sustava.