SKANDAL U RS Dr. Đajić istovremeno i ravnatelj bolnice i vodi Dodikov SNSD u Banja Luci

Iako je na natječaju za izbor direktora Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske u Banjaluci bilo striktno navedeno da kandidat ne smije obavljati  ama baš nikakvu političku funkciju, kandidat koji je izabran – dr. Vlado Đajić, postao je predsjednik najvećeg gradskog odbora SNSD, onog u Banja Luci. U oporbi smatraju da je ovim drastično prekršen zakon i najavljuju apelaciju Komisiji za utvrđivanje sukoba interesa u organima vlasti Republike Srpske.

"U uvjetima natječaja jasno je navedeno da kandidat ne može obavljati dužnost, aktivnost ili biti na položaju koji dovodi do sukoba interesa, kako je propisano odredbama Zakona o sprečavanju sukoba interesa u organima vlasti Republike Srpske, da ne može biti lice koje je na funkciji u političkoj stranci, kao i da ne može obavljati dužnost, aktivnost ili biti na položaju ako postoji nespojivost obavljanja dužnosti za poziciju na koju je konkurirao, propisano odredbama Zakona o lokalnoj samoupravi i Zakona o službenicima i namještenicima u organima jedinice lokalne samouprave i Zakona o državnim službenicima", piše skener.info.

Vlado Đajić je u tom razdoblju bio na poziciji vršitelja dužnosti direktora JZU UKC RS, a tada nije imao političkih funkcija i Vlada RS ga je 25. svibnja 2018. godine imenovala za direktora te ustanove. Đajić se kandidirao za zastupnika i na listopadskim općim izborima 2018. izabran je za narodnog zastupnika u Narodnoj skupštini Republike Srpske na listi Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).

On se nakon toga i obratio Komisiji za za utvrđivanje sukoba interesa u organima vlasti Republike Srpske, koja je utvrdila da se Đajić ne nalazi u sukobu interesa, s obrazloženjem da se javne ustanove, čemu JZU UKC RS pripada, uopće ne tretiraju zakonom o sprečavanju sukoba interesa.

Uprkos ovom pravnom nonsensu, Vlado Đajić je nastavio sa sve aktivnijim političkim angažmanom, što je početkom ove godine dovelo do toga da prekrši i uvjete natječaja na osnovu kojeg je izabran na poziciju generalnog direktora UKC RS. U konkursu je jasno navedeno da osoba koja obavlja tu poziciju ne može biti na funkciji u političkoj stranci, a Vlado Đajić je 6. februara 2021. godine imenovan za predsjednika Gradskog odbora SNDS Banjaluka!

Da je funkcija generalnog direktora JZU UKC RS je jedna od najzahtjevnijih funkcija u zdravstvenom sustavu Republike Srpske i da se radi i o najvećoj zdravstvenoj ustanovi u zdravstvenom sustavu, na čijem čelu se mora nalaziti vrhunski ekspert potvrdio je i dr. Slobodan Stanić, bivši ministar zdravlja i socijalne zaštite u Vladi RS i predsjednik Odbora za zdravstvo Srpske demokratske stranke.

"Generalni direktor obavlja visoko složene i kompleksne poslove u stručnom i menadžerskom smislu. Zbog svega toga, provođenje javnog natječaja za ovu funkciju, a da bi se došlo do najboljeg rješenja za direktora, zahtjevno je i ima niz kako općih, tako i posebnih uvjeta. Među brojnim posebnim uvjetima je i taj da “Kandidat ne može biti lice koje je na funkciji u političkoj stranci – član 5. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Republike Srpske”. Zakonodavac nije slučajno ovaj zahtjev uvrstio u posebne uvjete natječaja i ova odredba se odnosi i na izabrana lica. U konkretnom slučaju, kada se u natječaju pogleda opis poslova generalnog direktora UKC RS, u potpunosti je jasno zbog čega je taj član zakonska odredba i poseban uvjetu ovom natječaju", kaže Stanić.

On dodaje da u opisu poslova generalnog direktora između ostalog stoji da – odlučuje o zasnivanju i prestanku radnog odnosa i o raspoređivanju radnika na radna mjesta.

"Ovdje se postavlja krucijalno pitanje:  hoće li se pri zasnivanju, odnosno prestanku radnog odnosa i raspoređivanju radnika na radna mjesta voditi stvarnim potrebama, sposobnostima zaposlenih ili eventualnoj pripadnošću stranci ili stranačkim interesima?", pita Stanić.

On dodaje da generalni direktor odlučuje o pojedinačnim pravima, obavezama i odgovornostima radnika na radu.

"To ponovo otvara pitanje, ako je on na stranačkoj funkciji, kako će on o tim pravima i obavezama odlučivati i hoće li sve promatrati kroz prizmu stranke čiji je funkcioner. Posebno važan posao koji je u opisu poslova generalnog direktora je da imenuje i razrješava radnike s posebnim ovlaštenjima i odgovornostima, pa ovdje dolazimo da one Dodikove rečenice – “Možete biti najbolji student ili najbolji stručnjak u nekoj oblasti, ali ako niste u sustavu vlasti, ako niste dio vlasti, sve to može izgledati kao zabluda” – ističe Stanić i dodaje da je zakonodavac, upravo inzistiranjem na posebnom uvjetu da direktor nije na funkciji u stranci, ovo želio izbjeći.

"Na kraju, direktor odlučuje o stručnom usavršavanju zdravstvenih radnika i suradnika i bilo kakvo petljanje politike u tu oblast može imati nesagledive i dugoročne posljedice po zdravlje i život građana. Svi navedeni razlozi nadležnima nisu dovoljni jer sve javne ustanove, pa i zdravstvene, već dugo se promatraju kao stranački plijen i u njima se provodi pogubna stranačka politika od zapošljavanja, kadriranja, napredovanja do specijalizacija i šefovskih mjesta", zaključuje Stanić.

Da je u ovim vremenima biti menadžer zdravstvene ustanove veliki izazov i velika odgovornost koju zakonodavac stavio pred svakog kandidata – suglasan je i prim. dr Miodrag Femić, predsjednik Strukovnog sindikata doktora medicine Republike Srpske, inače, od skoro pripadnik oporbene Partije demokratskog progresa.

"Javni službenici imaju osnovnu ulogu i zadatak da služe interesu javnosti, odnosno građana koje zastupaju. Funkcija direktora UKC-a predstavlja, ili bi trebala predstavljati, vrh u odgovornosti i zastupanju interesa kako zaposlenih u UKC-u, tako i svih građana koji gravitiraju UKC-u, a ne svoje i interese svojih bližnjih, te da obavlja svoju dužnost na časan, pravičan i nepristrasan način", kaže Femić i nastavlja:

"Međutim u stvarnosti je to drugačije, kada znamo da političke partije na vlasti postavljaju podobne kadrove na izuzetno odgovorne pozicije, kako u javnim funkcijama tako, istovremeno, i u političkim strankama, kao što je slučaj direktora UKC-a. Na taj način svjesno krše postojeće zakone o imenovanjima, a prisutan je i klasičan sukoba interesa"

Femić je citirao član 2. Zakona o sprečavanju sukoba interesa u organima vlasti Republike Srpske: “(1)Sukob interesa postoji u situacijama u kojima izabrani predstavnik, nositelj izvršne funkcije ili savjetnik ima pravni interes koji je takav da može utjecati ili izgleda da može utjecati, na nepristrasno i objektivno vršenje njegove dužnosti. (2)Privatni interes izabranog predstavnika, nositelja izvršne funkcije ili savjetnika uključuje bilo koju prednost za njega ili njegovu obitelj i druga lica ili organizacije sa kojima je on imao ili ima poslovne političke ili druge veze.”

"Direktor UKC-a kao stranački funkcioner ima mogućnost zloupotrijebiti ovlaštenja, pa čak i uopćeno zloupotrebi ukazano povjerenje, koje na prvi pogled ne mora nužno predstavljati klasičnu korupciju. Zato je neophodna transparentnost rada samog službenika i institucija koje predstavljaju i dostupnost informacija o procesima donošenja odluka i njihovim aktivnostima", ističe Femić.

"Međutim, vidimo iz brojnih primjera da se to ne poštuje, a institucije koje su plaćene za provođenje postojećih zakona šute i ne rade svoj posao, to znači da se u konkretnom slučaju menadžeru UKC-a, daje prilika da stekne klorist i na taj način počini koruptivno djelo", zaključio je predsjednik Strukovnog sindikata doktora medicine Republike Srpske.

Ostaje da se vidi hoće li Komisija za utvrđivanje sukoba interesa u organima vlasti Republike Srpske regirati na ovo po službenoj dužnosti ili će pripadnici oporbe podnijeti apelaciju.